Novinar njemačkog Die Tageszeitunga (TAZ) Florian Bajer komentarisao je intervju austrijskog javnog servisa ORF sa nobolevcem Peterom Handkeom koji uporno već tri decenije negira genocid u Srebrenici. 

Bajer kritikuje austrijski javni servis zbog načina na koji su vodili razgovor sa Handkeom na temu Srebrenice ne suočivši ga sa kontraargumentima i kritikama njegovog stava. Komentar Floriana Bayera prenosimo u cjelosti

Bajerov tekst

U ponedjeljak uveče, ORF je u emisiji "Kulturmontag" emitovao razgovor s koruškim piscem Peterom Handkeom. Kako je najavljeno, Handke je dao "jedan od svojih rijetkih TV intervjua". Međutim, ovaj navodni uspjeh pretvorio se u katastrofu. Dobitnik Nobelove nagrade za književnost 2019. iskoristio je priliku da još jednom negira i umanji genocid u Srebrenici.

- Genocid mi nije važan. Mislim da je ono što se dogodilo bilo bratoubistvo. To je nešto mnogo gore - rekao je Handke u intervjuu. Nastavio je: „Genocid je pravni izraz, ali bratoubistvo je biblijski izraz, i to je to. Neću dozvoliti da mi riječi nameću neki neznalice koji nemaju pojma o jeziku, slogovima, ritmu i melodiji.“ Nakon toga, voditeljka nije postavila dodatna pitanja, već je promijenila temu.

Genocid u Srebrenici u julu 1995. bio je najteži ratni zločin u Evropi od kraja Drugog svjetskog rata. Pod vodstvom Ratka Mladića, trupe bosanskih Srba ubile su preko 8.000 muslimanskih Bošnjaka u "sigurnosnoj zoni" koju su štitile UN-ove mirovne snage. Sistematsko planiranje i izvršenje masakra međunarodni sudovi klasificirali su kao genocid.

Još 1990-ih i 2000-ih Handke je bio izložen oštrim kritikama zbog svog stava prema srpskim ratnim zločincima. U decembru 1996. sastao se s političarem bosanskih Srba Radovanom Karadžićem, koji je već bio optužen od strane Haškog tribunala za genocid u Srebrenici i zločine protiv čovječnosti.

Podržavao Miloševića

Handke je u svojim tekstovima Srebrenicu nazivao "pretpostavljenim genocidom" i govorio o "pretpostavljenim mjestima masakra". Bio je jedan od potpisnika apela umjetnika u odbranu bivšeg jugoslovenskog predsjednika Slobodana Miloševića, optuženog za ratne zločine, i objavljivao kritičke članke o Haškom tribunalu.

S obzirom na ovu prošlost, upitno je zašto je ORF pružio Handkeu tako nekritičku platformu. Razlog za to nije postojao, jer se razgovor samo površno dotakao njegovog novog teksta. Problematične su bile i druge izjave: Handke je rekao da više ne može slušati riječ "demokratija" i djelimično je osporio da je Francuska, njegova usvojena domovina, demokratska zemlja. 

- Francuska je demokratija u kojoj postoje mnoge male diktature - izjavio je bez daljnjeg objašnjenja.

Kritika ORF-a

Značajno je kako se ORF nosio s kritikama, uključujući brojna pisma bečke balkanske dijaspore. 

- Uprkos očekivanoj polarizaciji, kulturna redakcija ORF-a odlučila je dati riječ Peteru Handkeu, jednom od najvažnijih austrijskih autora i dobitniku Nobelove nagrade. Razgovor je trebao biti o njegovoj najnovijoj knjizi, njegovoj procjeni svjetske situacije i, naravno, njegovim kontroverznim političkim stavovima - napisali su u odgovoru na upit te medijske kuće.

Na pitanje: "Mnogi su 2019. očekivali da ćete prilikom dodjele Nobelove nagrade javno priznati genocid u Srebrenici. Niste to učinili, zašto?" voditeljka je "jasno stavila do znanja da se ovaj zločin mora klasificirati kao genocid i da se očekivalo da Handke prizna tu činjenicu". Zašto nije bilo dodatnih pitanja? Zašto intervju nije drugačije uokviren, možda kroz kritički prilog? Na ova pitanja ORF nije odgovorio.

"Politički čin za osudu"

U istom intervjuu, Handke se ismijavao svojim kritičarima. 

- Nisam ništa primijetio. Nisam osjetio otpor. To je dio života, dobro je za kožu - našalio se. 

- Nijedna riječ koju sam napisao o Jugoslaviji nije osporiva, nijedna. To je književnost - izjavio je pisac na drugom mjestu. 

Bečki politikolog Vedran Džihić, porijeklom iz Bosne, vidi to drugačije: Handkeov stav o Miloševiću i Srebrenici nije književnost, „već politički čin koji zaslužuje duboku osudu“.