Očekuje se da će na obilježavanje 80. godišnjice pobjede 2025. godine u Moskvu doputovati lideri iz 19 zemalja. Pored šefova država Zajednice nezavisnih država (ZND), koji redovno prisustvuju 9. maja, planirano je da prisustvuju predsjednici Brazila i Burkine Faso, Luiz Inasio Lula da Silva i Ibrahim Traore, lideri Venecuele i Vijetnama, Nikolas Maduro i To Lam, predsjednici Kube i Srbije, Migel Dijaz-Kanel i Aleksandar Vučić, predsjednik Kine Si Đinping, kao i premijer Slovačke Robert Fico.
Prisustvo je potvrdio i predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik.
Generalni sekretar UN-a Antonio Guteres neće prisustvovati obilježavanju 80. godišnjice pobjede.
Historija i značaj parade
U historiji SSSR-a, a kasnije Rusije, održano je ukupno 34 Parade pobjede. Četiri su se desile u sovjetskom periodu — 1945, 1965, 1985. i 1990. godine. Tradicija godišnjih parada uvedena je nakon raspada SSSR-a 1995. godine.
Tada je na Crvenom trgu, povodom 50. godišnjice pobjede, rekonstruisan marš iz 1945. godine, a deset dana kasnije Rusija je usvojila savezni zakon „O ovjekovječenju pobjede sovjetskog naroda u Velikom otadžbinskom ratu 1941–1945“. Tim zakonom je 9. maj proglašen narodnim praznikom i neradnim danom, koji se obilježava vojnim paradama i artiljerijskim vatrometom.
Kao i u sovjetsko doba, rusko rukovodstvo pozivalo je visoke strane goste na svečane događaje na Crvenom trgu, posebno za velike jubileje.
Na paradi 1995. godine prisustvovali su generalni sekretar UN-a Butros Butros-Gali i lideri 56 zemalja — među njima britanski premijer Džon Mejdžor, njemački kancelar Helmut Kol, predsjednici SAD-a i Francuske Bil Klinton i Fransoa Miteran, predsjednik Kine Đang Zemin, kanadski premijer Žan Kretijen, te predsjednici Gruzije i Ukrajine Eduard Ševardnadze i Leonid Kučma.
Na obilježavanju 60. godišnjice pobjede 2005. godine prisustvovali su generalni sekretar UN-a Kofi Anan i lideri 53 zemlje — uključujući njemačkog kancelara Gerharda Šredera, predsjednike SAD-a i Francuske Džordža Buša mlađeg i Žaka Širaka, predsjednika Kine Hu Đintaoa, izraelskog predsjednika Mošea Katsava, te premijere Indije i Japana Manmohana Singa i Đuničira Koizumija.
Prisutni su bili i šefovi međunarodnih organizacija — generalni direktor UNESCO-a Koičiro Macura i predsjednik Evropske komisije Žoze Manuel Baroso.
Veliki jubileji
Na svečanostima povodom 70. godišnjice 2015. godine u Moskvu su doputovali generalni sekretar UN-a Ban Ki-mun i lideri 26 država (uključujući djelimično priznate Abhaziju i Južnu Osetiju) — prisustvovali su šefovi država ZND-a (osim Ukrajine): predsjednici Azerbejdžana i Armenije Ilham Alijev i Serž Sargsjan, lideri Kazahstana i Kirgistana Nursultan Nazarbajev i Almazbek Atambajev, predsjednik Tadžikistana Emomali Rahmon. Prisustvovali su i predsjednik Kine Si Đinping sa suprugom, predsjednik Indije Pranab Mukerdži, te predsjednik Državnog savjeta Kube Raul Kastro, između ostalih.
Nakon toga, na svakoj svečanosti prisustvovao je barem jedan strani lider — tako je 2016. godine došao predsjednik Kazahstana Nursultan Nazarbajev, 2017. godine predsjednik Moldavije Igor Dodon, a 2021. godine predsjednik Tadžikistana Emomali Rahmon. Na svečanostima 2020. godine, povodom 75. godišnjice pobjede, prisustvovalo je deset stranih lidera — uključujući predsjednike zemalja ZND-a, Abhazije, Južne Osetije i predsjednika entiteta Republika Srpska Milorada Dodika.
Na paradama 2023. i 2024. godine prisustvovali su lideri zemalja prijateljskih Rusiji — Armenije, Bjelorusije, Kazahstana, Kirgistana, Tadžikistana, Turkmenistana, Uzbekistana, kao i Gvineje-Bisau, Kube i Laosa.
