Berlin sprema plan za BiH

Wolfgang Petritshc, nekadašnji visoki predstavnik

Sead NUMANOVIĆ
11.08.2014 12:18

 

U Berlinu je zadnjih dana jula održana velika konferencija o situaciji u Bosni i Hercegovini.

Kako prenosi Volfgang Petrič (Wolfgang Petritshc), nekadašnji visoki predstavnik u BiH, domaćin, Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke, htio je čuti ideje mislećih ljudi o tome šta uraditi regionu, te našoj zemlji, nakon izbora.

Ključni akteri

U Berlin su bili pozvani ne samo predstavnici nekoliko najutjecajnijih nevladinih organizacija, već i svi ključni akteri Zapada koji se bave Balkanom – od zvaničnika Evropske unije, preko diplomata zaduženih za ovaj region u SAD i Kanadi, do funkcionera u diplomatijama utjecajnih evropskih država.

 

Ko su „dodici“ BiH?
- Sumnjam da „dodici“ BiH odista žele u EU. Jer se zna da s takvom vrstom ljudi Brisel ne želi raditi, a s „dodicima“ u BiH nema napretka.
Ne želim govoriti o konkretnim imenima i zato što svi znaju ko su „dodici“. A i ja sam do sada jasno govorio. Ipak, sasvim je jasno da ne mala grupa ljudi koji odlučuju, od Mostara, preko Banje Luke, do Sarajeva, ne želi u EU ni u kom slučaju. Oni znaju da reforme koje se moraju poduzeti da bi se to ostvarilo znače i njihov nestanak s političke scene. Mislim na lidere koje godinama i godinama gledamo na bh. političkoj sceni.

 

Petrič na početku razgovora za „Dnevni avaz“ ističe da su se učesnici obavezali da neće prenositi detalje s tog skupa, ali da može govoriti o svojim stavovima i nekim impresijama nakon sastanka.

- Očigledno je da Njemačka priprema nove poglede prema Balkanu i to je jako bitno. Usred niza velikih problema u svijetu, fascinantno je i za svaku pohvalu da se osvrćemo na Zapadni Balkan i gledamo šta je dobro a šta nije – kaže Petrič.

O čemu se pričalo na sastanku?

- Postavka je bila da se bez tabua o svemu priča sasvim otvoreno. U tom smislu iznio sam svoje viđenje. BiH strašno zaostaje na evropskom putu. Ne smije se nikako potcijeniti socijalna dimenzija problema. U februaru su nas demonstracije iznenadile. Ne smijemo dopustiti sebi da nam se isto desi ako se uskoro protesti ponove. Sada je dobra prilika da napravimo plan. Bira se novo vodstvo EU, a BiH očekuju izbori u oktobru. Vidjet ćemo šta će vaši glasači odlučiti, ali mi, Zapad, moramo biti spremni.

Apsolutno je nužno da se obnove napori i situacija u BiH promijeni nabolje. To se više ne može raditi Bonskim ovlastima, već ići naprijed. Građani i civilno društvo BiH imaju posebnu ulogu, pa i obavezu, da osiguraju da se prema EU ide brže i bolje. Niko ne dovodi u pitanje da je mjesto BiH u EU, ali je taj cilj jako dalek.

Brisel pod vodstvom Njemačke i drugih država, mora biti jasan i odlučan u svojim zahtjevima. Mi moramo pokazati vodstvo i riješiti naš najslabiji dio balkanske slagalice.

No, želim reći da se ne može sva krivica svaliti na birače, već i sistem koji postoji. Sada do izražaja dolazi uloga civilnog društva koje mora jasno istupiti i raditi, ali i volja birača da izađu i glasaju. To u kombinaciji s jasnom političkom voljom Zapada, koji moraju definirati ko su im partneri u BiH i fokusirati se i na regionalnu saradnju, može biti dobar osnov za početak pokretanja stvari u boljem smjeru u BiH.

Šta su očekivanja od predstojećih izbora u BiH?

- Vidjet ćemo. Generalno, tokom sastanka u Berlinu nije se očekivalo da bi izbori mogli donijeti revoluciju u BiH. Time je ideja da se razradi nova strategija za BiH teža i zahtijevnija. Zato sam i predloži da se pozitivnim snagama u politici, civilnom društvu, među intelektrialcima, pomogne da izađu s modelom uspješne, funkcionalne i jeftinije države. Uz poštivanje činjenice da je BiH poseban slučaj, ali da to ne može dominirati politikom, kao što je u proteklih 20 godina zloupotrebljavalo za stalne blokade.

Slabljenje EU

Razgovaralo se i o RS. U kom kontekstu?

- Bezmalo svi na sastanku složili su se samnom u stavu da Putin koristi i RS kako bi oslabio EU. Na isti način to radi kao u slučaju Ukrajine, Gruzije, Moldavije... Putinova logika je jednostavna – ako ne mogu posjedovati tu zemlju, onda ću vam zagorčavati život. U RS znaju da ne mogu biti dio ruske imperije. Ali neki u njoj ponašaju se tako da u Briselu vri zbog pitanja: „kako EU može riješiti išta, ako ne može srediti neki problemčić koji im pravi neki provincijalni lider zvani Dodik“!?

Sramota!
- To što je Dodik izgovorio protiv Valentina Incka (Inzko) je neprihvatljivo. To su necivilizirani napadi na jednu osobu i da se to desilo bilo gdje na Zapadu, Dodik bi morao odstupiti. Ali, i taj primjer pokazuje koliko Dodika baš briza za EU i zapadne standarde. On bi bio najsretniji da je neka vrsta „mini-putina“ negdje u Abhaziji.
Bojim se da će se ovakva praksa nastaviti, pa i pogoršati, osim ako se tome ne suprotstavimo.

 

Poigravanje Putina s RS i iskorištavanje za svoje ciljeve Rusiju ne košta gotovo ništa. A on je svjestan da bi bez podrške Rusije, RS bankrotirala. Svu tu igrariju na kraju plaćaju obični građani i ekonomija koja je opterećena s skoro 70 odsto poreza! Mala politička elita odlično profitira iz svega toga.

Šta očekivati od konferencije u Berlinu 28. ?

- Jako je bitno da istaknemo da region zapadnog Balkana pripada Evropi, da ima evropsku perspektivu, ali da ima još jako puno posla da se uradi i da u svemu BiH jako zaostaje. To nas sve više brine u situaciji kada raste broj sukoba u svijetu. Mi već sada vidimo šta se dešava drugdje u svijetu, posebno Evropi, nakon ruske aneksije Krima. Glasovi koji se zalažu za secesiju postaju jači. Oni smatraju da su sigurni obzirom da se separatistima i onima koji posežu za tuđim teritorijama nije desilo ništa loše.

E, to se mora okončati i očekujem da EU dobije zaokružene institucije koje će reći – dosta!

Mi smo u Berlinu razgovarali i kako pripremiti konferenciju u Berlinu 28. augusta. Očekujem neke vrlo snažne poruke Merkel, poput onih datih Hrvatskoj prije ulaska te države u EU, kada je Sanader morao otići.

Dakle, u vrlo smo bitnom trenutku kada se radi na nekim važnim poslovima.

Evropa, uz podršku SAD mora se uključiti i vidjet ćemo šta će se dešavati. Sigurno će trebati vremena da počnemo gledati rezultate tog angažmana, ali ovako kako je sada ne može ostati!

Međunarodna zajednica će reagirati i prekinuti ovaj nazadak koji gledamo nekoliko proteklih godina.

Nužne promjene

Kako?

- Za početak, BiH će biti pod većom lupom. Više će se pažnje  posvećivati dešavanjima u vašoj državi.

Napravit će se jasan plan, šta hoćemo, ali i kako treba izgledati međunarodna zajednica u BiH. Zadnja reforma te vrste bila je 2002. godine, kada je NATO mandat predao EUFOR-u. Od tada nije bilo velikih promjena u prisustvu međunarodne zajednice. To se mora promijeniti.

Bit će i nekih personalnih promjena unutar međunarodne zajednice. Sve u kontekstu obnovljenog pristupa BiH. Osobe koje će preuzeti neke od misija u BiH doći će s potpuno drugačijim mandatom.

OHR treba ugasiti?

- Po prvi puta od kako postoji Vijeće za implementaciju mira, Rusija nije prihvatila kominike jer se protivila stavu, koji je tu bio već godinama, o evropskoj budućnosti BiH. Time se pokazalo da sve dok dopuštamo Rusiji da ima tako negativan utjecaj, ništa bitno se u BiH neće mijenjati nabolje. Zato i dalje zagovaram da se OHR izmjesti izvan BiH, da ima Bonske ovlasti, zlu ne trebalo, te da evropske institucije preuzmu ulogu, uključujući i EUFOR. I da tako bude dok BiH ne bude spremna za ulazak u EU.

Da li je bila greška uslovljavati rješavanje „Sejdić-Finci“ s podnošenjem aplikacije za status kandidata?

- Bojim se da smo upali u vlastitu zamku. Mi smo zahtijevali da se riješi „Sejdić-Finci“, ali je njegovo podizanje na tako visok nivo, onemogućilo postizanje rezultata. I vidite kako se sve završilo. BiH je izgubila milione eura pomoći EU i niko se od tih starih političara nije ni počešao.

Dvije decenije Dejtona

- Imajte na umu da se sve ovo o čemu govorim ne radi samo zbog BiH. Naredne godine je dvije decenije od potpisivanja Dejtona. Zapad je uložio milijarde dolara u oporavak BiH. Ljudi hoće da znaju gdje je otišao njihov novac. Zapadni mediji će potaknuti raspravu o misiji u BiH. I dalje imamo OHR, i dalje imamo velike probleme... šta smo uradili? I, opet, građani zapadnih zemalja će pitati - gdje je naš novac utrošen???

Njemačka je 20 godina nakon Drugog svjetskog rata bila ekonomsko čudo. A 1945. je bila potpuno uništena. Šta smo mi uradili u BiH?! Zato sam predloži da se uradi strategija koja će od BiH napraviti državu u kojoj će političari biti vlasnici sudbine BiH i odgovarati za to.

 

NA VRH