BIH

EKSKLUZIV Apsolutno "ne" dosadašnjoj politici!

Dejvid Robinson, glavni zamjenik visokog predstavnika

Sead NUMANOVIĆ

24.9.2014

Krst na Zlatištu groteskna je zloupotreba vjerskog simbola i jeftini politički trik koji ima za cilj isprovocirati reakciju uoči izbora. Je li ovo zaista ono što većina građana želi, kaže za "Dnevni avaz" novi glavni zamjenik visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Dejvid Robinson (David), američki diplomata.

- Nadam se da će građani prozreti ovu šaradu i odgovoriti umjereno i preko nadležnih organa. Svakome treba omogućiti da odaje počast mrtvima s dostojanstvom, na prikladnoj lokaciji, ali ovaj krst niti je dostojanstven niti častan. On je, ustvari, sramotan - ističe on.

U intervjuu za „Dnevni avaz“ Robinson govori o predstojećim izborima, kritizira vlasti, posebno lidere pojedinih stranaka, što koriste zaostalu retoriku podjela i plašenja.   

Uloga PIC-a

Šta će biti prioriteti u Vašem radu?

- Moji prioriteti su prioriteti OHR-a. To znači, prije svega, osiguranje punog poštivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, ali i rad na važnim elementima toga sporazuma, kao što su  vladavina prava i funkcionalnost struktura i institucija. To omogućava da se ova zemlja i njeni građani vrate svom poslu i izgrade bolju budućnost.

Očekujete li da će PIC pojačati angažman OHR-a nakon svojevrsne „tihe likvidacije“ ove institucije u proteklim godinama? Koliko šteti paraliza OHR-a cijeloj međunarodnoj zajednici, ali i BiH?

- Ne slažem se s Vašom tvrdnjom da OHR nije imao ulogu u zadnjih nekoliko godina. Istina je da je prije nekih osam godina Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) tražio da ova institucija promijeni način djelovanja u odnosu na praksu iz prvih poslijeratnih godina. U posljednje vrijeme, više smo fokusirani na lokalne aktere. Nastojimo im pružiti pomoć u procesu odlučivanja, provedbe zakona, a također smo tu i da ih podsjećamo na obaveze u smislu punog poštivanja Dejtonskog sporazuma uz istovremeno napredovanje u pravcu članstva u EU i NATO savezu.

Dozvolite mi da vas također podsjetim da je OHR nedavno odigrao ključnu ulogu u rješavanju dugotrajnih sporenja u vezi s imenovanjem sudaca Ustavnog suda FbiH. Tako smo doprinijeli unapređenju funkcionalnosti mnogih institucija u Federaciji. Također smo preduzeli mjere ili smo osigurali pravne savjete u mnogim drugim važnim oblastima kao što su državna imovina, pitanje prebivališta ili provedba odluke Ustavnog suda o Mostaru. Mnogi bi željeli da mi radimo posao umjesto izabranih političara, ali to se neće dogoditi jer su vladi i parlamenati odgovorni da vode ovu zemlju naprijed – zato ih građani i biraju. Ja razumijem da su građani frustrirani i da bi željeli da međunarodna zajednica i OHR rade više kao što je nekada bio slučaj, ali to nije održiv pristup.  O tome šta će se dogodite, a šta neće, odlučit će oni koje birači ove zemlje izaberu 12. oktobra. Pozivam vas da kada budete davali svoj glas pažljivo sagledate učinak stranaka iz posljednje četiri godine, s tim da sagledate i konkretna rješenja koja vam stranke nude za otklanjanje ključnih problema kao što su nezaposlenost i korupcija.  

BiH sve očiglednije i opasnije zaostaje na reformskom putu. U procesu demontaže su brojne reforme koje su napravljene zahvaljujući ponajviše angažmanu (ne pritisku ili nametanjima) OHR-a. Isto tako je sve očiglednije da se sve akutnija kriza u BiH neće moći raspetljati bez snažnijeg angažmana i OHR-a. Hoće li doći do toga?

- Slažem se s Vama da smo tokom posljednjih nekoliko godina bili svjedoci hronične nesposobnosti da se riješe otvorena pitanja, kao što je program 5+2, provedba odluke Ustavnog suda o Mostaru, registracija vojne imovine ili pak provedba reformi s ciljem jačanja funkcionalnosti Federacije BiH. Sve su to pitanja pri čijem rješavanju međunarodna zajednica želi da primjeti novi osjećaj hitnosti i ozbiljnosti nakon izbora. Uporedu želimo vidjeti napredak u evroatlantskim integracijama i koracima koji su potrebni da bi država ponovo počela raditi svoj posao.

Ali još važniji su brojni neispunjeni zahtjevi običnih građana. Posljednjih petnaest mjeseci obilježeni su izrazima nezadovoljstva građana načinom vođenja politike u Bosni i Hercegovini. Godinu dana su građani popunjavali vakuum koji su stvorili političari, nakon čega je uslijedila užasna prirodna katastrofa. Može li se nastaviti dosadašnja politika i nakon izbora? Apsolutno ne! Očekujemo temeljitu promjenu pristupa politici u ovoj zemlji nakon izbora, kako bi postala odgovornija i osjetljivija za stvarne potrebe građana, umjesto slogana kojima su izloženi.

Kada je riječ o ulozi međunarodne zajednice, dopustite da kažem da mandat visokog predstavnika ostaje nepromijenjen, iako smo usvojili pristup koji je manje autoritaran nego u prošlosti, pristup koji je fokusiran na saradnju i posredovanje. Cilj je i dalje isti: osigurati da BiH čvrstim koracima ide putem integracija u EU i evroatlantske strukture, i da njene institucije, političke stranke i političari u potpunosti poštuju Mirovni sporazum.

Da li će OHR i dalje raditi na rješavanju problema Mostara? Koji je Vaš pristup, prijedlog, plan...? I dalje ćete raditi i sa strankama koje ste oglasili krivim za nepostojanje dogovora o Mostaru (SDA-HDZ)?

- Provedba odluke Ustavnog suda o Mostaru je dejtonska obaveza, ali odgovornost je i dalje na političkim strankama, posebno SDA i HDZ BiH, da s iskrenim namjerama dogovore i usvoje potrebne promjene kako bi Mostarci mogli ostvariti osnovno pravo da izaberu svoje lokalne predstavnike. Davno je prošlo vrijeme za političke igre i rješavanje ovog pitanja će biti prioritet nakon izbora!

Važnost Mostara uveliko prevazilazi granice Grada. Mostar je regionalni centar hercegovačke regije i potrebno je da počne igrati tu ulogu efikasnije. To je moguće samo ako se provede odluka Suda, omogući građanima osnovno pravo da izaberu svoje lokalne predstavnike i onda odlučno krene sa razvojem i otvaranjem novih radnih mjesta.

Bez favorita

Ima li OHR favorita ili favorite na ovim izborima? Očekujete li da će se 12. oktobra građani opredijeliti za promjene ili ipak opet izabrati stare izlizane nacionalističke face?

- Naši jedini favoriti su građani Bosne i Hercegovine. Želimo vidjeti konkretnu predizbornu kampanju, fokusiranu na stvarna pitanja umjesto zastarjele nacionalističke fraze iz posljednjih 20 godina. Ono što nam treba je kampanja koju ne obilježavaju, kao do sada, osporavanja ustavnog poretka ove zemlje, negativna retorika i lični napadi protiv drugih kandidata. Birači to ne žele. Oni žele kampanju koja im nudi nadu, a ne strah. Žele da čuju od svojih kandidata kako će osigurati nova radna mjesta u njihovoj lokalnoj zajednici, bolji pristup dobroj zdravstvenoj zaštiti i više prilika za obrazovanje za njihovu djecu. Umorni su od političara koji izigravaju zaštitnike svoga naroda, a u stvari ih zanima samo da zadrže moć i novac. Za Bosnu i Hercegovinu je došlo vrijeme da raskine s prošlošću i počne ozbiljno da radi na izgradnji bolje budućnosti. Nisam ovdje dugo, ali to je ono što osjetim da žele obični građani ove zemlje.

Kada sam u februaru pratio proteste u Bosni i Hercegovini, posebno me emotivno dirnuo transparent na kojem je pisalo: “Ja nisam ni Bošnjak, ni Hrvat, ni Srbin. Ja sam nezaposlen.“ Ova jednostavna poruka ilustrira kompletnu tragediju vladajuće klase koja je iznevjerila građane. U demokratiji ne bi trebalo biti vladajuće klase. Građanima su potrebni lideri koji upravljaju i koji odgovaraju na legitimne potrebe svojih građana. Izbori u oktobru pružaju šansu za drugačiji pristup od dosadašnjeg. Međutim, koja će ih stranka inspirirati i umjesto straha im uliti povjerenje i nadu je odluka koju će donijeti birači. To je važan izbor, a građani bi trebali odlučivati postavljajući kandidatima teška pitanja. Odlučuju birači, a ne političari. Moć biračke kutije je ogromna i ona je u rukama običnih građana ove zemlje. Pozivam ih da je iskoriste kako bi osigurali bolju budućnost za sebe i svoju djecu.    

Kada je Brčko u pitanju, u kojoj je fazi supervizija?

- Funkcije supervizora za Brčko su suspendirane u augustu 2012. godine, nakon konsultacija između supervizora i Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira. U ulozi supervizora za Brčko namjeravam nastaviti praksu voja dva prethodnika i ne intervenirati u svakodnevne poslove i aktivnosti Distrikta. Uvjeren sam da su institucije Distrikta do sada pokazale da su sposobne samostalno rukovoditi Distriktom.

Međutim, ja i dalje nastavljam pažljivo pratiti razvoj situacije u Brčkom, a namjeravam da i predsjedavajućeg Arbitražnog tribunala s vremena na vrijeme obavještavam o situaciji u Distriktu. Arbitražni tribunal za Brčko i dalje postoji i strane u arbitraži, kao i Brčko Distrikt, mogu da se obratu Tribunalu kao što je to bio slučaj 2007. godine u vezi sa sporom oko oporezivanja.

Bojite li se daljih i većih opstrukcija Rusije preko PIC-a?

- Rusija uvijek jasno ponavlja da u potpunosti poštuje Dejtonski mirovni sporazum, što uključuje i mandat visokog predstavnika. Rusija je godinama imala konstruktivnu ulogu u okviru Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira i očekujem da ćemo nastaviti zajednički raditi za dobrobit Bosne i Hercegovine i njenih građana.

Rusko ponašanje

Kako odgovarate na nedavne komentare ruskog ministra vanjskih poslova Lavrova na račun OHR-a?

- Visoki predstavnik je fokusiran na potpunu implementaciju civilnog aspekta Dejtonskog mirovnog sporazuma u skladu sa njegovim mandatom, potvrđenim u Vijeću sigurnosti UN-a. Svi članovi Vijeća za provedbu mira slažu se da treba raditi na zatvaranju OHR-a, koje će se desiti tek kada budu ispunjeni potrebni uslovi, kada lokalne institucije budu efikasno funkcionirale i kada zemlja bude sasvim jasno na putu ka EU. Upravni odbor Vijeća za provedbu mira će odlučiti kada je došlo to vrijeme. Da bi se ovaj cilj što brže postigao političari u BiH moraju postići neke teške kompromise potrebne da bi zemlja krenula naprijed. Česta osporavanja suvereniteta države, stalni pozivi na referendum kojim bi se kršio dejtonski Ustav i osporavanje državnih institucija, uključujući i Ustavni sud, neće ubrzati odlazak OHR-a nego će imati upravo suprotan efekat - to će rezultirati dodatnim prolongiranjem mandata OHR-a.

Možete li elaborirati vašu izjavu datu u nedavno: "Međunarodna zajednica ostaje privržena pomaganju Bosni i Hercegovini i njenim građanima da se oporave od sukoba i na tome ćemo raditi sve dok se taj cilj ne ispuni"?

- Mislim da ta moja izjava dovoljno govori sama za sebe. Mi smo opredijeljeni za uspjeh Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, suverene države koja će, nadamo se, steći članstvo u EU i NATO-u. Radimo na očuvanju unutrašnje stabilnosti zemlje i na promoviranju političkih i ekonomskih reformi. I nećemo odustati dok taj cilj ne bude postignut. Neki političari vjeruju da nas mogu iscrpiti i da će međunarodna zajednica odustati od Bosne i Hercegovine. Mi nećemo odustati, bit ćemo ovdje do kad god to bude potrebno da bismo završili posao, ali političari koje izaberete će odlučiti o tome koliko će to dugo trajati i koliko će težak taj put biti. Iz tog razloga je izuzetno važno da birači glasaju 12. oktobra. Moja poruka je jednostavna. Vi ste odgovorni za svoju budućnost. Vaš birački listić je vaš glas. Iskoristite ga.     

Dirljiv transparent iz februara

Kada sam u februaru pratio proteste u BiH, posebno me emotivno dirnuo transparen na kojem je pisalo: "Ja nisam ni Bošnjak, ni Hrvat, ni Srbin. Ja sam nezaposlen" . Ova jednostvana poruka ilustrira kompletnu tragediju vladajuće klase - navodi on.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.