Muftija goraždanski Remzija ef. Pitić: Haram je kupovati glasove!

Intervju za "Dnevni avaz"

Alen BAJRAMOVIĆ
05.10.2014 18:56

Ima li razloga za optimizam Bošnjaka? Da ga nema, ne bismo bili tu. Naše je da radimo, da se trudimo i da jačamo naše kapacitete iz dana u dan. Nećemo se baviti onim na što ne možemo utjecati. Neki procesi se već dugo događaju, a njima se nikad nismo ozbiljno bavili, izjavio je u intervjuu za „Dnevni avaz“ muftija Remzija ef. Pitić, koji je prije četiri mjeseca izabran na ovu dužnost.

Trauma zločina

- Proces urbanizacije i odlaska u velike gradove je svjetski problem. Ovdje je agresija na BiH samo drastično ubrzala procese koji su se već odvijali. To je jedan od razloga ispražnjenosti prostora od Trebinja do Zvornika ili Bijeljine. Drugi razlog je dramatična povijest Podrinja i stoljeća zločina koji su nad našim narodom sistematski činjeni. Prošlost ne možemo vratiti niti je promijeniti, ali moramo misliti o budućnosti i vidjeti koliko možemo doprinijeti da ona bude bolja i sigurnija - kaže muftija Pirić.

S puno emocija tokom dosadašnjih javnih obraćanja govorili ste o borcima koji su branili ovu zemlju...

- Ako nećemo o njima govoriti s emocijama, o kome ćemo onda! Ti ljudi su zaslužni za našu mogućnost da budemo tu i da radimo to što radimo. Taj period naše borbe tokom agresije i naše borbe za sebe, za čast, dostojanstvo i domovinu je vrijeme našeg uzdizanja kao naroda. Još jednom se potvrdilo kako smo narod za „vanredne situacije“. Nadam se da ćemo u vremenu koje je pred nama imati mogućnost da u "redovnom stanju“ razvijamo naše institucije i učimo se institucionalnom djelovanju kao okviru za izgradnju sistema. Tada ćemo imati pretpostavke da se kao narod snađemo i u redovnom stanju ili okolnostima u kojima živimo.

Kroz sve ove godine utisak je da poruke najviših predstavnika IZBiH zvanična politika nije pratila. Te poruke su se odnosile na značaj istočne Bosne, na činjenicu da će i Bosne biti onoliko koliko je bude na Drini. Kako to komentirate?

- Istočna Bosna ima traumu zločina već stoljećima. S tom traumom nije lahko živjeti i zato pitanje života u istočnoj Bosni nije samo pitanje kuće, posla. Tu je trebalo puno više. A još kad imate lokalne strukture koje su zainteresirane za nastavak „realizacije plana“ mirnim sredstvima i našu lošu organiziranost, onda dobijete rezultat kakav jeste.

Iako smo mi u Islamskoj zajednici učinili dosta, iako smo tu s našim narodom, ipak to nije bilo dostatno. A politika? A šta je to doista u ovoj zemlji? Borba za javne fondove nije politika. Kupovanje glasova nije politika. Smanjivanje mogućnosti nije politika. Bavljenje sobom nije politika. Kako onda takvi ljudi mogu čuti poruke koje u sebi nose zov na odgovornost i na ispunjenje povjerenja?

Prema nekima, proces povratka je završen, prema drugima, on još traje. Šta je potrebno uraditi da bi se stanje na terenu promijenilo?

- Povratak kakvim smo ga razumijevali devedesetih godina je završen. To ne znači da je naš posao tamo gdje se povratak trebao dogoditi završen. Taj transparent kojim smo mahali je bio u dobroj mjeri samo transparent koji je nekima trebao tada zarad sitnog, malog, sebičnog šićara.

Povratak u moju istočnu Bosnu ili u Hercegovinu je potrebno redefinirati u cijelosti. Umjesto vraćanja ljudi kojih nema i koji se neće vratiti, mislim da trebamo biti angažirani na popravku stanja onih koji su tu, na borbi da se očuva grunt našeg naroda i da, proizvodeći nove vrijednosti, gradimo pretpostavke za nešto sutra.

Sakaćenje demokratije

Atmosfera uoči Bajrama bila je opterećena i izbornom kampanjom, a IZ odupirala se pokušajima zloupotrebe njene imovine u predizborne svrhe. Je li u tome uspjela?

- IZ je vrlo zainteresirana za sve procese u našem društvu, pa tako i za izbore. Uspjeli smo sačuvati najvažniju instituciju Bošnjaka od zloupotrebe tokom izborne kampanje. To smo radili i ranije. Našim džematlijama, vjernicima bih mogao uputiti poziv i molbu da izađu na izbore i da glasaju po svojoj savjesti. I drugo, zamolio bih da ne prodaju glasove. Haram je za 50 ili ne znam koliko maraka prodati glas. To je grijeh i onome ko prodaje, a i onome ko kupuje. To bi se trebalo sankcionirati i kroz institucije sistema. To je „sakaćenje“ demokratije.

Gradnja Aladže naredne godine

Za nepunih 20 godina nakon rata IZ je obnovila značajan broj vjerskih objekata, a kao kruna svega najavljena je obnova Aladža džamije. U kojoj je fazi taj projekt?

- Obnova infrastrukture je jedan nevjerovatan podvig našeg naroda i IZ u cjelini. Važno je da su nam neki prijatelji pomogli u obnovi nekih objekata, pogotovo onih kapitalnih, kao što je Ferhat-pašina džamija u Banjoj Luci, ali treba kazati i treba zahvaliti malom čovjeku Bošnjaku koji je uzdigao više od 700 objekata koje su zli ljudi zle politike uništili tokom agresije na našu zemlju.

Jedan od tih velikih i kapitalnih projekata je i izgradnja Aladža džamije u Foči. Zbog čitavog niza „naših okolnosti“ Aladža se neće početi graditi uskoro. Ima tu dosta objektivnih, ali i subjektivnih razloga. Moja predviđanja su da će njena izgradnja sačekati narednu godinu.

Odgovor na ekstremizam je - znanje!

Na širem planu aktuelna je tema ekstremizma među pojedinim muslimanskim zajednicama u svijetu. Kako ostati na pravom putu, koji je to put za muslimane u BiH, kako se odbraniti od terorizma?

- Naša ulema bosanska je prenijela naslijeđe islama od učenih ljudi. Islam u Bosnu nisu donijele rode ni neki trgovci. U Bosnu je islam donijela ulema - učeni ljudi. Naša ulema bosanska je znala čuvati i prenositi taj učeni islam. Jer islam je kroz Poslanikovu, a. s., misiju objavio rat neznanju. Muhammed, a. s., se borio protiv neznanja. On u svojim dovama često moli “daj mi znanje koje će mi koristiti, ali i sačuvaj me znanja od kojeg nikakve koristi nema”.

Odgovor na svaku vrstu ekstremizma bilo čijeg i bilo gdje je znanje, znanje, znanje... Najgori su oni koji ne znaju da ne znaju.

 

NA VRH