BIH

Novim bh. vlastima neće biti nimalo lako

Guverner Kemal Kozarić za "Dnevni avaz"

Autor:Tarik LAZOVIĆ

22.10.2014

Vrijeme ne radi za nas. Već predugo smo u stagnaciji i nedostatak reformi direktno se odražava na život građana, stoga pozivam političke stranke da što prije formiraju stabilne vlasti, izjavio je u ekskluzivnom intervjuu za "Dnevni avaz" guverner Centralne banke (CB) BiH Kemal Kozarić.

Prema njegovim riječima, ovu godinu BiH će okončati s ekonomski rastom koji je niži nego 2013. godine. Razlog su katastrofalne poplave, ali i stalna politička nestabilnost. Iako mediji spominju i njega kao mogućeg kandidata za neku od izvršnih pozicija, posebno u Vijeću ministara BiH, guverner Kozarić kaže da s njim nijedna stranka kontaktirala.

Nove projekcije

- Posvećen sam svom poslu guvernera Centralne banke, i to je izuzetno važna uloga, radimo u teško vrijeme. Nije sa mnom niko razgovarao o tome, ali ne isključujem mogućnost ili spremnost da razmotrim i tu opciju - kaže Kozarić.

BiH je proteklih godina prošla kroz vrlo težak period. U kakvom finansijskom stanju ulazimo u posljednji kvartal?

- Početak godine davao je elemente za blagi optimizam i projekcije su bile oko dva posto ekonomskog rasta. Nažalost, poplave su učinile svoje i to je utjecalo na život i standard građana. Nove projekcije su da će rast bruto društvenog proizvoda biti oko 0,9 posto. Međunarodni monetarni fond procjenjuje da će to biti i niže, 0,7 posto, što je manje nego 2013. godine.

Što je najgore, tokom poplava izgubljeno je mnogo radnih mjesta, a nezaposlenost je najveća u regionu. Stoga, smatram da će i oni koji budu u prilici da odlučuju u narednom periodu morati za prioritet imati zapošljavanje i obavezu da nas vrate u ekonomski uzlaznu putanju. Ali, u ovakvoj situaciji to nije nimalo lagano.

BiH je u aranžmanu s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF). Možemo li očekivati do kraja godine nove tranše kredita?

- Posljednji pregled tog aranžmana nije završen. Trebala bi u novembru ponovo doći  njihova misija u BiH, ali su oni još u dilemi da li da to učine. Možda će samo analizirati situaciju, jer će za pregovore o nastavku biti teško. Tek će biti objavljeni rezultati izbora i nerealno je očekivati da se vlast do tada uspostavi. Iako, prema rezultatima, mislim da imamo šansu da brzim dogovorom i čvrstom većinom nova vlast bude u kapacitetu da provede reforme. Da steknemo kandidatski status za Evropsku uniju i da provedemo ostale reforme koje su bolne i zato trebaju široku podršku. Ali, to je zaokret koji treba ovoj zemlji.

Kakve su procjene gubitka s kojim će BiH završiti ovu godinu?

- Decifit na državnom nivou ne postoji, jer je takav sistem u kojem je državni nivo uvijek u ravnoteži. Ali, kada su u pitanju entiteti i kantoni, deficit će biti oko tri posto. Očekujem, uprkos svemu, da će vlade uspjeti zatvoriti budžetsku godinu i da plaće i penzije neće biti ugrožene. Međutim, tu onda dolazi dilema i potreba nastavka aranžmana sa MMF-om koji je planiran do juna.

On je napravljen tako da u ovom prijelaznom periodu za nove vlasti bude dovoljno sredstava za funkcioniranje. Zato je važno ostajemo li u aranžmanu ili ne. Nismo to do kraja regulirali i sada je pitanje imaju li vlasti koje su na izlaznim vratima kapacitet za pregovaraju sa MMF ili ćemo čekati nove. To je vakuum koji nam ne ide u prilog. Zato se nadam brzom formiranju vlasti i stabilnoj vladi koja može provoditi reforme.

Krenuti naprijed

Koliko ta blokada reformi doista donosi štetu državi?

- Mi smo već dugo u periodu stagnacije. Nedavno je jedan zvaničnik EBRD-a rekao da smo mi zaglavljeni u reformama i to je dobar opis. Neko to treba otkočiti i da država krene naprijed. Posebno kada je riječ o integracijama u EU. Oni koji budu u poziciji morat će se prvo o tim stvarima dogovoriti – o pitanju "Sejdić - Finci" i mehanizmu koordinacije. Ja sam uvijek blagi optimista, ali nam vrijeme ne ide naruku. Svi osim nas u regionu napreduju, a to je šteta za nas.

Šta je sa stranim investicijama, kakva je tu situacija?

- Imamo pad investicija i to je direktan utjecaj političke nestabilnosti. Imamo paradoksalnu situaciju da u BiH ima kapitala, ali nema novih kvalitetnih projekata, nema solventnih klijenata i imamo stagnaciju. Svi su, zapravo, čekali izbore i gledali pravac u kojem će krenuti država. Od toga sve zavisi, pa i investicije.

Poplavljeni su opravdano očekivali više i bržu pomoć

- Bio sam na donatorskoj konferenciji u Briselu i bio sam jedan od prvih koji je, kada sam shvatio da je 80 posto najavljeno kreditnih sredstava, upozoravao da ne smijemo prenositi neku euforiju da samo dobili 800 miliona eura i da će sve biti sanirano. Pokazalo se da sam bio u pravu, jer sam vidio da određeni donatori žele odlučivati o projektima i donacijama i raditi direktno. Jasan je utisak da to ide sporo, da su ljudi očekivali više, da ide zima i da mnogi nisu riješili pitanje krova nad glavom. Posebno u FBiH, gdje je način odlučivanja kompleksniji, a prigovori s terena su opravdani - kaže Kozarić.  

Zamijenili oko 20 miliona  KM oštećenih u poplavama

Kako je poslovala Centralna banka BiH u proteklih godinu dana?

- Moramo biti zadovoljni s obzirom na uvjete u kojima poslujemo. Prvi put od kada sam ovdje imamo negativne kamatne stope na kratkoročne depozite i investiranje je postalo vrlo teško. Imat ćemo oko 38 miliona KM profita i to je bolje nego 2013. Devizne rezerve najveće su od osnivanja CBBiH i iznose 7,8 milijardi KM, što je vrlo značajno. Doznake iz inostranstva su oko 2,6 milijardi maraka. Bankarski sektor ostao je stabilan. Banke su likvidne i nadamo se većem plasmanu građanima i kompanijama, ali je problem tzv. loših kredita. Zanimljivo je da smo novac oštećen u poplavama, bilo da je pokvašen ili uništen na drugi način, vrlo brzo zamijenili, a da je taj iznos oko 20 miliona KM - kaže Kozarić.

 

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.