Iza ambasadora Republike Hrvatske u BiH Ivana Del Vekija (Del Vechio, 64) izuzetno je bogata karijera. Na dužnosti u našoj zemlji je od 1. oktobra 2013. godine. Prije ovog poziva bio je ambasador u Poljskoj i Izraelu. Osim diplomatske, imao je i vojnu karijeru. U životu je radio nekoliko stvari, bio je menadžer u jednoj firmi u Požegi te direktor nekoliko kompanija. Kako nam je rekao, vrlo je ponosan na taj dio svoje karijere.  

Foto: I. Šebalj (Del Vekio: Cijeli život sam se bavio sportom) 
 

Novo iskustvo

- Pozicija ambasadora u BiH je vrlo interesantno i novo iskustvo. Kad sam došao ovdje, osjećaji su mi bili podijeljeni. Vidio sam da to nije BiH kakvom smo je znali prije toga, pogotovo Sarajevo. Godina je prošla u učenju i pokušavanju razumijevanja filozofije života. Dosta je teško razumjeti odnose koji su tokom rata narušeni, a taj duh multietničke i multikonfesionalne atmosfere bivše republike, pun romantičnog orijentalizma i mekog balkanizma, negdje je zagubljen. Nestalo je tog poznatog romantičnog orijentalizma i mekog balkanizma punog nadahnutog humora, rok grupa i njihovih široko poznatih hitova - kazao nam je Del Vekio na početku razgovora.

Šta Vam se najviše dopada u današnjoj BiH? 

- Ostale su otvorenost i komunikativnost. Kad razgovaram s ljudima bilo koje nacionalnosti i religije, otvoreno pričamo, bez crvene lampice u glavi. Primijetio sam da ljudi vole te razgovore kada otvaramo sva pitanja i to da postoji sakrivena, latentna energija. Potrebno je kanalizirati tu energiju, što je zadaća političara. Međutim, uvijek moramo voditi računa o tome da pri konzumiranju prava jednog naroda ne smijemo sprečavati konzumiranje tih istih prava drugima. I upravo zbog toga mi se ne dopada kada, čak i poneki intelektualci, u Bosni i Hercegovini uspoređuju poziciju Hrvata u BiH s pozicijom Srba u Hrvatskoj. Ili ne razumiju ili ne žele razumjeti da su Srbi u Hrvatskoj nacionalna manjina, a Hrvati u Bosni i Hercegovini konstitutivni narod i da su to oduvijek bili. 
  
Smatrate li da imamo razvijen turistički potencijal, ali ga nedovoljno iskorištavamo?
 
- Sudbinski je važno da BiH i Hrvatska surađuju. Svi vrijednosni resursi obje države trebaju se sinergijski povezati. Mi se nalazimo na sjecištu energetskih, logističkih, turističkih i transportnih koridora. Mi smo bili vezani jednim tržištem i moramo ga ponovno izgraditi. To možemo postići realizacijom regionalnih projekata kao što su Jadransko-jonska autocesta, plinovod koji povezuje Jonsko s Baltičkim morem, uređenje sliva rijeka Save, izgradnja željezničkih koridora...

Je li Vaša porodica s Vama u BiH?

- Sam sam ovdje, a porodica je u Hrvatskoj. Imam dvoje djece i oni svi rade svoje poslove, tako da je sve posloženo. 

Pada li Vam teško razdvojenost?

- BiH nije tako daleko od Hrvatske i onda ta razdvojenost nije toliko teška. Zagovornik sam teorije da uvijek mora biti mjera. Kad ste diplomata, spremni ste na neka odricanja. Mogu reći da sam, s jedne strane, puno dobio i naučio te stekao nova iskustva. S druge strane, nemam taj stalni porodični kontakt do kojeg mi je veoma stalo. Nastojim to nadoknaditi kada sam na godišnjem odmoru. No, ne mogu reći da nisam izgubio dio domaće atmosfere, porodičnih bliskih kontakata.

Koliko često idete u matičnu zemlju?

- Nedovoljno. Diplomati imaju pravila i ne ide se kad se hoće. Mada se i tu nađe optimum da se privatne stvari drže pod kontrolom, a da se isto tako obavljaju i poslovne zadaće.

Kako provodite vrijeme mimo diplomatskih obaveza?

- U toku sedmice smo zauzeti sastancima, seminarima, predavanjima, informiranjem i organiziranjem raznih aktivnosti. Vikendom sam najviše na terenu, izvan Sarajeva, kada imam aktivnosti koje su na granici između vrlo ugodnih, ležernih i službenih. Volim nedjeljom doći na Baščaršiju, poslije odlaska u crkvu, popiti kafu, čitati novine i uživati u promatranju ljudi koji se kreću sa svojim brigama ili veseljem. To je dio u kojem posebno uživam.

Imate li neki dnevni ritual?

- Sve je organizacija. Od jutra imam pripreme kod kuće, dolazim na vrijeme na posao. S mojim timom imam jutarnji sastanak kada analiziramo prethodni dan i planiramo naredni. Onda svako radi svoj posao samostalno. Moja pozicija ambasadora je totalno drugačija, jer je Hrvatska nova članica Europske unije. Ne vodite samo bilateralnu politiku, ona se sada zasniva na zajedničkoj vanjskoj sigurnosnoj politici. Hrvatska je u brak s Europskom unijom unijela miraz, a to je stabiliziranje regije koje ide preko politike dobrosusjedskih odnosa. 

Na koji način se relaksirate, pratite li ili se možda bavite nekim sportom?

- Pokušavam dva do tri puta sedmično plivati. Dosta sam redovan i kada je u pitanju trčanje uz Miljacku, navečer kasno oko 23 sata, pa i kasnije. Cijeli sam se život bavio sportom i dosta redovito igrao tenis. To je nešto što mi održava kondiciju. Nažalost, otkako sam u BiH, nemam dovoljno vremena za sportske aktivnosti.

Djelujete vrlo energično.

- Vrlo je bitno u životu prepoznati u čemu ste jedinstveni. Ima ljudi koji nikada ne shvate za što su talentirani. To u čemu ste posebni radite na najjednostavniji način. Svi imamo neke sposobnosti i to je cijela filozofija života. Volim svoj posao i on mi drži energetsku razinu relativno visoko.

Tri stvari

Slične su nam kuhinje, imate li neku hranu koju posebno volite?

- Više je stvari koje obožavam. Na prvom mjestu su ćevapčići. Zatim, volim otići na specijalnu salatu s piletinom koja se priprema s posebnim umacima. Kad god idem u Hrvatsku, ne idem bez tulumbi, baklava, travničkog sira, dobre šljivovice... Postoje stvari koje definiraju BiH, naravno, tu su i pite, bez kojih se ne može.

Sve te stvari koje ste naveli mogu se svrstati u bh. brend.

- O tome treba voditi računa. Sve to treba prepoznati i forsirati, stvari koje su autohtone za jednu zemlju. Za poklon prijateljima volim ponijeti i kovane džezvice za kafu. 

Šta planirate nakon isteka mandata u BiH?

- Polako se pripremam za penziju. Kad prođe ovaj mandat, stat ću i razmisliti. Možda ću realizirati svoju želju da pokrenem privatni biznis.

Porodica porijeklom iz Italije

Del Vekio (Vechio) nije tipično prezime za nekoga ko dolazi iz Hrvatske...

- Hrvatska je poznata po tome da u njoj živi više od 18 nacionalnih manjina, različitih ljudi koji su došli iz raznih krajeva - Čeha, Poljaka, Mađara, Rusina, Talijana... Moja porodica potječe iz Italije i moji su se preci u Slavoniju doselili za vrijeme Austro-Ugarske.

Šta Vam je bio najveći izazov tokom boravka u BiH?

- Najveći izazov u proteklom razdoblju bili su nedavno održani opći izbori. Velika je stvar pratiti izborni proces u ovako složenoj državi i pratiti ustroj nove vlasti koja u kratkom vremenu mora naći odgovore na mnoga teška pitanja koja opterećuju ovo društvo. Mene zanima cijela BiH i želim da je što prije vidimo u Europskoj uniji. Ima dosta otvorenih pitanja koja se moraju što prije riješiti.