Stjepan Mesić: Region je skliznuo prema opasnom ponoru

EKSKLUZIV Bivši predsjednik Hrvatske za "Avaz"

Faruk VELE
06.12.2014 08:19

Skliznuli smo prema opasnom ponoru i sada se moramo vratiti na pravi put. Jedini je način da to ostvarimo da međusobno razgovaramo, bez ikakvih uvjeta i bez predrasuda. Nikakvi izbori nisu vrijedni toga da ugrozimo stabilnost cijele jugoistočne Europe, kazao je u intervjuu za "Dnevni avaz" Stjepan Mesić, bivši predsjednik Republike Hrvatske u dva mandata i posljednji predsjednik Predsjedništva SFRJ, upozoravajući na posljednja dešavanja u regionu nakon oslobađanja haškog optuženika i četničkog vojvode Vojislava Šešelja.

Primjetno zahladnjenje

Kako ocjenjujete odnose u regionu, posebno Hrvatske i Srbije, nakon oslobađanja Vojislava Šešelja? Koliko sve to može komplicirati odnose u regionu?

- Sve je od početka pogrešno rađeno, a jedini koji je postigao ono što je i želio jeste Vojislav Šešelj. Očito je da je došlo do primjetnog zahladnjenja u odnosima Hrvatske i Srbije, da su na površinu opet isplivale najniže strasti za koje smo se zaista nadali da pripadaju prošlosti. A to nije ni u čijem interesu. Ni Hrvatske, ni Srbije, ali ni cijele regije.

Postoji prošlost s kojom se valja suočiti, bio je rat u kojemu svatko za sebe mora priznati i prihvatiti svoju ulogu, ali postoji i potreba da ponovo gradimo uzajamno povjerenje i razumijevanje kako bismo živjeli u normalnim prilikama i kako bismo se mogli razvijati.

Srbija je propustila da se odmah na početku jasno i jednoznačno ogradi od Šešeljevih izljeva mržnje i poziva na novi rat, Hrvatska je svoja razumljiva reagiranja adresirala najprije na Srbiju, umjesto na Haški sud, a Haški sud, točnije tužiteljstvo, s velikim je zakašnjenjem pokušao popraviti evidentnu pogrešku koju je počinio puštajući Šešelja na privremenu slobodu. Nema nam druge nego potražiti puteve prema normalnim susjedskim odnosima. Bili smo već na toj trasi u vrijeme mojega predsjedničkog mandata.

Istovremeno, preko ovog regiona sve se više prelamaju interesi velikih sila, prije svega u svjetlu odnosa Zapada s jedne te Rusije s druge strane. Tu su i neke druge zemlje. Koliko ta hladnoratovska razračunavanja, uvjetno, mogu stvoriti probleme na Balkanu, odnosno u regiji?

- Koliko će se veliki preko nas razračunavati, ovisi - ma kako to paradoksalno
moglo zvučati - u prvome redu o nama samima. U onoj mjeri u kojoj uspijemo
sačuvati samopouzdanje, vjernost temeljnim načelima međunarodnih odnosa
i predanost stvarnim interesima naših građana, u toj će mjeri biti sužen i
manevarski prostor velikih koji - očekivano i logično - imaju svoje interese i
u našoj regiji.

Ne bismo smjeli dozvoliti da budemo uvučeni u sukobe oživljenoga hladnog rata, svrstavajući se bilo na jednu, bilo na drugu stranu. Naša strana moraju biti načela međunarodnih odnosa, mora biti Povelja Ujedinjenih naroda, mora biti svijest o tome da u prvome redu snosimo odgovornost prema našim građanima i da smo njima dužni poduzeti ama baš sve kako bi što prije živjeli što normalnije, a ne da ih pretvaramo, zajedno s državama u kojima žive, u pijune velikih na šahovskoj ploči svijeta.

Cinizam i licemjerje

Kako vidite prilike u BiH u vezi s najavljenim većim angažmanom EU i SAD na ovim prostorima i koliko to može pomoći? Kako vidite budućnost naše zemlje?

- Bosni i Hercegovini pomoć svijeta je nužna. Ona je nezaobilazna, jer - napokon - taj svijet, odnosno, kako volimo govoriti: međunarodna zajednica, dao je pravni i politički okvir današnje BiH. Okvir koji se, to je valjda danas već svima jasno, pokazao dovoljnim za okončanje rata, ali definitivno nedostatnim za stvaranje funkcionalne države. Krajnji je cinizam i licemjerje kada povremeno iz svijeta čujemo poruke: neka se politički faktori
u BiH sami dogovore, a mi ćemo se s time složiti, bez obzira na to kakav dogovor bio.

Da je u sadašnjoj strukturi BiH bilo moguće postići dogovor koji bi otvorio vrata napretku, taj bi dogovor već odavno bio postignut. Ovako, imamo samo preslagivanja unutar postojećih struktura vlasti, a država i dalje ne funkcionira. Uvijek sam smatrao da Dejtonski sporazum treba nadograditi, mijenjati, a za to su potrebni međunarodni faktori. To mislim i danas.

Ne želim reći koga ću podržati

Bliže se predsjednički izbori u Hrvatskoj. Imate li svojih favorita i hoćete li nekome od kandidata dati svoju potporu?

- Rekao sam već mnogo puta da se u ovoj fazi neću javno izjašnjavati o bilo kojem kandidatu i toga se i dalje držim. Doći će vrijeme da kažem za koga ću se osobno opredijeliti i zašto. Sada još ne.

NA VRH