Borjana Krišto, prva zamjenica predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i potpredsjednica HDZ-a BiH, u intervjuu za „Dnevni avaz“ govori o formiranju vlasti u BiH, položaju Hrvata u našoj zemlji, izmjenama Izbornog zakona BiH.
Krišto ističe i da je u ovom trenutku bez jake i čvrste parlamentarne većine te prije uspostave izvršne vlasti u našoj zemlji teško govoriti o provedbi nužnih reformi, pa i onih koje traži Evropska unija u našoj zemlji.
S jednom od rijetkih dama koje su u vrhu vlasti u BiH razgovarali smo i o tome zašto je tako malo žena koje su ostvarile neki uspjeh u politici.
Puno odricanja
Nedavno ste izabrani za članicu Kolegija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i jedna ste od rijetkih žena koje su godinama u vrhu politike BiH. Zbog čega su žene rijetka pojava na našoj političkoj sceni?
- Zašto su žene rijetka pojava na političkoj sceni u BiH teško je dati konkretan odgovor. Ja bih iznijela samo neko svoje promišljanje i rekla da razloge vidim i u samim ženama, a i u političkim opcijama. U ovom trenutku nije do zakonske legislative jer ona točno definira poziciju žena na listama u zakonodavnim tijelima, ali to nije dovoljno. Ono što je bitno jeste da žene trebaju podržavati žene i biti potpora jedna drugoj, ne samo zbog toga što su žene nego zbog toga što su vrijedne, odgovorne i sposobne donositi i najteže odluke i nositi se s problemima ovog društva.
Krišto: Političke opcije u BiH trebaju voditi računa o poziciji žena
Iako se politika kao djelatnost u ovim teškim vremenima ne doživljava kao pozitivna, ona je za mene, ipak, odgovoran i težak posao za svakog, a posebno za ženu, jer zahtijeva puno odricanja pa se žene teško odlučuju na takvu vrstu posla. No, svakako mislim da itekako mogu dati doprinos i odgovoriti današnjim izazovima ovog uistinu teškog vremena koje je opterećeno i složenim kako društvenim tako i političkim odnosima i prilikama u BiH.
Budući da se nalazimo u vremenu uspostave izvršne vlasti na svim razinama, očekujem da političke opcije u BiH vode računa o poziciji žena te predlože vrijedne, odgovorne i obrazovane žene.
S koalicionim partnerima HDZ BiH još je u procesu formiranja zakonodavne vlasti u BiH iako su za to istekli ustavni rokovi. Ko je odgovoran za to i kada možemo očekivati kompletiranje Federalnog i Državnog parlamenta?
- Rokovi koji su postavljenu u Ustavu za uspostavu i konstituiranje zakonodavnih tijela vlasti u BiH su prošli i u tom vremenu imamo formirane županijske skupštine te zastupničke domove u BiH. Kad se radi o domovima naroda, ne vidim nijednog razloga da i ti domovi nisu konstituirani. HDZ BiH i HNS su kao apsolutni pobjednici dobili vlast, izabrali izaslanike za Dom naroda Parlamenta FBiH i nije bilo nijednog razloga da to ne urade i preostali kantoni s bošnjačkom većinom.
Smatrate li da ćete se s partnerima u vlasti moći brzo dogovoriti o raspodjeli pozicija u izvršnoj vlasti i hoće li taj posao teći bez problema?
- Mislim da ne bi trebalo biti velikih problema u svezi raspodjele pozicija, posebno ako se poštuju principi i dogovori te ustavna pozicija. Ono što smatram bitnim su naši programi i kako dati odgovor na sva pitanja. S jedne strane imamo koaliciju koju predvodi HDZ BiH, a s druge SDA i DF kao partnere. Ustavom i zakonom su definirane pozicije na nacionalnim osnovama, tako da velikih problema ne bi trebalo biti, ali je BiH takva kakva je i onda uistinu ništa nije isključeno.
Bezizlazna situacija
Šta je to na što HDZ neće pristati pri raspodjeli funkcija u izvršnoj vlasti i imate li posebne uvjete?
- Koalicija HDZ BiH i HNS će kao apsolutni pobjednici općih izbora unutar hrvatskog naroda inzistirati na principima u svezi uspostave izvršne vlasti u BiH kako bi dali odgovore na pitanja iz našeg programa, a koje smo iznijeli i tijekom razgovora s koalicijskim partnerima i mislim da se vlast treba uspostaviti paralelno kako na razini Federacije tako i BiH.
To bi bio minimum dogovora, a ujedno i iskorak kako bismo ubrzano mogli krenuti u rješavanje problema koji su naznačeni kao ključni u BiH, počevši od ustavne pozicije i izbornog zakonodavstva do rješavanja ekonomskih i socijalnih pitanja.
Hoće li HDZ kao okosnica Hrvatskog narodnog sabora (HNS) ići njegovom daljnjem razvijanju i osnaživanju?
- HDZ BiH je samo jedna, ali uistinu najsnažnija hrvatska politička opcija unutar HNS-a BiH i smatra HNS krovnom političkom i institucionalnom organizacijom koja ima za cilj zaštitu i ostvarenje ustavne jednakopravnosti hrvatskog naroda s druga dva naroda u BiH, kao i zaštitu interesa i prava branitelja, uz ostale ciljeve koji su definirani u aktima HNS-a. Smatramo da sve dok se ne ostvare ovi ciljevi, HNS mora biti snažan i ustrajan.
Također, radili ste i na izmjenama Izbornog zakona BiH, naročito u vezi s Mostarom. Kako danas vidite rješavanje tih problema i mogu li se HDZ i SDA konačno usaglasiti kada je riječ o Mostaru, u kojem nije bilo izbora ni 2012. godine?
- Kad se radi o implementaciji odluka Ustavnog suda BiH, moram reći da je HDZ BiH opredijeljen za provedbu svih odluka ustavnih sudova, pa i europskih, i činili smo sve, pa i kroz konkretne prijedloge izmjena Izbornog zakona kako bi se provela odluka za grad Mostar. Žao mi je što se nije došlo do zajedničkog stava, Mostar mora biti jedinstven grad i rješenja za njega treba tražiti na principu drugih gradova u BiH, a nikako više dozvoliti neka prijelazna i privremena rješenja. Upravo takva rješenja, kako za Mostar tako i za BiH, dovela su nas danas do toga da smo gotovo u bezizlaznoj situaciji.
Koliko je realno očekivati da budu provedene reforme koje u novom pristupu prema BiH od vlasti traži Evropska unija, pogotovo u kontekstu protivljenja koje izražava SNSD već nakon prvog koraka Predsjedništva BiH u tom pravcu?
- Prije nego što se uspostavi izvršna vlast u BiH teško je bilo što reći, svjesni da bez jake i čvrste parlamentarne većine teško možemo govoriti o provedbi nužnih reformi, pa i onih koje traži EU. HDZ BiH će učiniti sve da procesi krenu kako u BiH tako i na EU putu, pa i u ovom slučaju, kako bi nacrt izjave koju je utvrdilo Predsjedništvo bio usvojen u Parlamentarnoj skupštini BiH.
Mogu li građani očekivati da će im naredne četiri godine biti bolje od prethodnih, koje su obilježili prvenstveno protesti i eskalacija radničkog nezadovoljstva?
- Mislim da nema prostora ni vremena za čekanje, svi trebaju biti svjesni odgovornosti i krenuti u rješavanje prioritetnih pitanja i sigurna sam da bi iskorak bio vidljiv i u zadovoljstvu naroda i građana u Bosni i Hercegovini.
Danas u ovakvoj BiH nikome nije dobro
Kako danas ocjenjujete položaj Hrvata u BiH?
- Danas u ovakvoj BiH nikome nije dobro, ali kada je riječ o poziciji hrvatskog naroda kao političkog subjekta, onda je preblago reći da je pozicija teška i loša. Prije svega, Dejtonski mirovni sporazum je nametnut, nepravedno je podijelio BiH, koju čine tri konstitutivna naroda (Hrvati, Bošnjaci i Srbi) i građani, a sastoji se od dva entiteta, jedan dominantno bošnjački, a drugi srpski. Sve dok se BiH ne uredi kao država tri ustavno jednakopravna naroda i građana, mi ne možemo govoriti o stabilnoj i sigurnoj BiH kako u političkom tako ni u institucionalnom smislu. Stoga svi oni kojima su usta puna BiH moraju naći rješenja za ovo pitanje i time osigurati prosperitetnu i europsku budućnost svim narodima i građanima u BiH.