Vodeći svjetski stručnjak za pitanja terorizma Magnus Ranstorp, koji je jedan od čelnih ljudi Mreže za borbu protiv radikalizacije Evropske komisije, te specijalista za terorizam na Švedskom nacionalnom koledžu za odbranu u dao je u intervjuu za "Dnevni avaz" svoje viđenje o slučaju "Benelux" odnosno prošlosedmičnom hapšenju pet osoba osumnjičenih za terorizam među kojima je i švedski državljanin libanskog porijekla Osman Abdel Salam.

Ranstorp, koji je svojevremeno direktno sarađivao sa Ministarstvom odbrane Sjedinjenih Američkih Država, te Britanskom obavještajnom službom MI5, osvnuo se i na sigurnosnu situaciju u Evropi nakon terorističkih napada u Parizu, pojavu stranih boraca u BiH i na Balkanu, koju, zanimljivo, direktno veže sa pokušajima islamizacije Armije RBiH tokom agresije na našu državu.

Govoreći o posljednjoj akciji hapšenja u BiH u predmetu "Benelux" u okviru koje su istražitelji došli do podataka da su osumnjičeni konstruirali i nabavili eksplozivne naprave velike razorne moći s namerom izvršenaj terorističkog napada u Švedskoj, Ranstorp smatra da ovaj slučaj treba vezati sa kriminalnim aktivnosti odnosno djelovanju kriminalnig bandi, a ne za terorizam.

- Ovo jeste jako ozbiljan slučaj koji zahtjeva puno napora istražitelja. Ne bih ga uopće minimizirao. Bez sumnje da se radi o krupnoj stvari. Poznato je da postoje kriminalne grupe s Balkana uključene u transnacionalni kriminal. 

Stoga, veze koje se između pojedinaca u BiH i Švedskoj spominju i u ovom slučaju ne predstavljaju neko posebno iznenađenje. S druge strane imamo kriminalne grupe u Švedskoj ili na području Skandinavije koje su aktivne na Balkanu.

Mislim da ovdje govorimo o "dvosmjernoj ulici". Imamo također veze bazirane i na etničkoj liniji. I to treba biti jasno. Također, treba imati na umu da je veći dio kriminala vezan uz trgovinu drogom - kazao je Ranstorp za "Avaz".

Kako se zapravo ovaj slučaj doživljava u švedskoj javnosti?

-Vjerovatno nije toliko velik kao u BiH. Znate, mi imamo dosta većih slučajeva. Bili biste iznenađeni koliko kriminala ima u Švedskoj! Neka od kriminalnih djelovanja su povezana i sa imigrantima, a među njima i s osobama s Balkana. Ima tu čak i klanova sa srednjeg Istoka. 

Kakva je zapravo, u svjetlu u ovog slučaja, saradnja švedskih i bh.  policijskih agencija?

-Mislim da je dobra. Meni to barem tako izgleda. Manje je poznato da smo tokom rata u BiH imali dosta vojne saradnje, ali i doprinosa u okviru internacionalne pomoći. Također, na dobrom nivou je i civilna i policijska saradnja. Mislim da je Balkan prioritetno području za zemlje Skandinavije, u političkom i u sigurnosnom smislu. Zato je dobro da ovakvih primjeri pokazuju dobru saradnju policijskih agencija i to treba i u budućnosti ohrabrivati

A sada na polje globalnog terorizma. Kakvu biste situaciju ocijenili u Evropi nakon terorističkih napada u Parizu?

- Nalazimo se u vrlo ozbilljnoj sigurnosnoj situaciji. Broj stranih boraca se povećava. Naravno Balkan kao i neke druga područja su plodno tlo za ove pojave. Obim je jako ozbiljan. Vidimo posljedice regrutacije i odlazaka stranih boraca u Siriju upravo i na broju izvršenih napada u Evropi. O tome svjedoče slučajevi u Parizu i u Kopenhagenu.

Smatrate li da bi BiH u nekom geopolitičkom smislu u kontekstu o kojem govorimo mogla predstavljati ozbiljan problem?

- Pratio sam ovaj problem i znam da je tokom devedesetih godina u BiH bila Sedma muslimanska brigada u kojoj su se tada nalazili strani borci. Oni su zapravo došli iz zemalja perzijskog zaljeva. Počinili su određene ratne zločine. To je bilo nešto na čemu sam ja bio fokusiran u periodu, krajem devedesetih. Ove aktivnosti su zapravo bilo sasvim otvorene.

Želite li kazati da je ovo zapravo otvoreno pitanje?

- Da! Postoje teroije da su El-kaida i druge grupe nastale i na osnovu ovakvih pojava u BiH. Rekao bih da je ovo jako interesantna oblast za istraživanje, dakle pojava stranih boraca tokom rata u BiH. Naravno, važno je to pitanje i za susjedne zemlje, pa i zemlje poput Austrije, koja je blizu Balkan i koja ima jako visok broj stranih boraca.

Sekularni muslimani

Smatrate li možda da upravo pokušaj nekih ljudi iz tadašnjeg vrha države da islamiziraju Armije RBiH mogu predstavljati srž problems s kojim se do danas suočava naša država u kontekstu pojave selefija i regrutacija stranih boraca?

-Takvih pokušaja je očito bilo! S druge strane ti ljudi su se u BiH jednostavno nastanili. Svakako treba reći da ovu pojavu ne prihvataju autohtoni muslimani s područja BiH, koji su zapravo sekularni muslimani. Mislim da je konflikt u BiH u novijoj historiji sigurno jedan od onih koji je potaknuo fokus na džihadiste. Isto tako ne treba zaboraviti ni na konflikt u Čečeniji, ali je on sam po sebi bio dosta teži za strane borce. "Bosanski teatar" bio je dosta jednostavniji.

Kako komentirate zaključke Vijeća EU o jačanju kontrole granica, a upravo je granica Hrvatske i BiH najduža?

- Mislim da je potrebna jača kontrola granice EU, ali je to uvijek teško pitanje. Nije to lako provesti. Ima i drugih mjera koje se trebaju upotrijebiti. Ima tu I pitanja trgovine ljudima i izbjeglica.

Ali zar ne smatrate da je tanka linija između jačanja kontrole na EU granici i suspenzije bezviznog režima, korak koji bi bio katastrofalan za BiH i balkanske države u kontekstu priključenja EU?

-Slažem se s time. Zato je važno da ne treba uvoditi previše restriktivnih mjera. Ali mislim da ovom pitanju treba posvetiti dosta pažnje i senzibiliteta.

Podazina nastanka stranih boraca

Imamo i hapšenje šest bosanskih emigranata u SAD koji su pod ozbiljnim optužbama za pomaganje teroristima IS-a i to putem BIH. I tu se mogu naći korijeni koji sežu još iz vremena pokušaja islamizacije Armije RBiH. Kako gledate na ovo i u kojoj mjeri je ovaj slučaj zasjenio našu državu?

-Nisam baš u detalje upoznat, ali mislim da i ovaj slučaj u SAD govori o tome da bi bilo od krajnje važnsoti da se na ovu temu napravi neka međunarodna konferencija na kojoj bi se detaljno ušlo u pozadinu nastanka stranih boraca, a da bi se vidjelo kakvih aktivnosti još ima i šta treba da se uradi. Ovo je veoma važno područje. Balkan odnosno Bosna tu igra važnu ulogu.

Balkan izrazito važna "arena"

Kakav je zapravo odnos između EU i BiH na polju sigurnosti i šta treba očekivati u budućnosti?

-Treba očekivati jaču saradnju u svakom smislu, a na tome se uveliko radi. Balkan je zapravo jedna izrazito važna "arena" kada je riječ o polju sigurnosti. Svakako, i na bh. vlastima je da daju svoj doprinos.