Nedžad Grabus, muftija ljubljanski, na prošlosedmičnim izborima za predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Sloveniji izabran je ponovo za predsjednika, u novom, trećem mandatu, koji traje do 2020. godine. U intervjuu za „Dnevni avaz“ muftija Grabus govori o položaju Islamske zajednice i Bošnjaka u Sloveniji, gradnji džamije u Ljubljani, odnosu politike i vjere te o globalnom problemu odlaska uglavnom mladih ljudi, i iz Slovenije, u strane ratove.
Gradnja džamije
Jedno od najaktuelnijih pitanja posljednjih godina u IZ Slovenije jeste gradnja džamije u Ljubljani. Dokle se došlo s tim projektom?
- Od 2008. godine, kada je kupljeno zemljište za gradnju džamije u Ljubljani, u taj projekt uložen je 8,1 milion eura. Osim kupovine zemljišta, koje je koštalo 5,4 miliona eura, imali smo obavezu kupiti i dijelove zemljišta za pristupnu cestu. To je i najviše kočilo proces gradnje džamije. Prije petnaestak dana skupili smo sve papire i mislim da ćemo za petnaestak dana početi graditi objekt.
Bošnjaci se danas često pozivaju na jedinstvo ili im se prigovaraju različite podjele, kako Vi to vidite?
- Mislim da smo mi danas mnogo više jedinstveni nego što smo bili prije 50 godina. Ne treba zaboraviti činjenicu da smo mi o svom nacionalnom, pa i vjerskom identitetu slobodno počeli razgovarati tek prije tridesetak godina i ne bih ja Bošnjake nikada gurao u tor. Bošnjaci su zreli, slobodni ljudi i neka traže jedinstvo u onome što je za nas važno i što je za nas strateško opredjeljenje.
Ima li incidenata sličnih onima koji su se dešavali u nekim džamijama u BiH, od pripadnika tzv. vehabijskog pokreta?
- Prema našim saznanjima, i u Sloveniji djeluju neka udruženja koja se time bave, ali oni nisu unutar IZ. To nije samo problem BiH, ja bih rekao da je to globalni izazov. Morat ćemo više govoriti o tome kako da odgajamo i obrazujemo ljude u vremenu u kojem sada živimo i to jeste veliki izazov s kojim se mi kao Bošnjaci trenutno suočavamo i mora nas sve to žalostiti zato što smo prvi put u povijesti na takav način i podijeljeni.
A ima li u Sloveniji slučajeva odlazaka mladih na sirijsko i iračko ratište i kakav je Vaš stav o tome?
- Vidjeli smo iz medija da su otišla dvojica ili trojica ljudi koji su konvertirali u islam, etnički Slovenci. Tu države moraju biti vrlo odgovorne. To nije problem koji se može prebaciti na pleća Islamskoj zajednici. Mi nismo za to odgovorni, mi smo apsolutno protiv toga i smatramo da države moraju preuzeti veću odgovornost.
Kako Vama kao Bošnjaku koji živi u Evropskoj uniji, BiH izgleda iz te perspektive?
- Geografski, ljudski i po prirodnim ljepotama to je jedna od najljepših država na svijetu. Po organizaciji života, ja sam kao građanin BiH veoma zabrinut.
Politika i vjera
Kako ocjenjujete odnos politike i vjere. Jeste li se ikada našli u situaciji da zagovarate politiku neke stranke, kao što su evidentni slučajevi u nekim džamijama u BiH, recimo, uoči izbora?
- Ako govorimo o Sloveniji, to nije toliko izraženo, to nije izazov kao što je u BiH, ali mislim da postoje i pravila i određena rješenja. Na nivou BiH još nisu formirani centri moći koji odlučuju na građanski način. Mi smo još taoci, čini mi se, jedne prevaziđene filozofije u kojoj je važniji moj prijatelj nesposoban nego neko ko može promijeniti makar nešto u svom životu. Proces promjene te svijesti ljudi koji odlučuju o nečemu u BiH vjerovatno će trajati izvjesno vrijeme. Mi smo imali periode u kojima je IZ bila sto posto involvirana u politička kretanja u BiH. Sada smo došli u fazu u kojoj se IZ nastoji nekako distancirati od politike, ali to, očigledno, ne ide tako brzo.
Katolička crkva daje nam prostor za mekteb
- Kroz mekteb organiziramo vjersku pouku i to radimo u 22 grada u Sloveniji. Recimo, u Portorožu Katolička crkva daje nam svoje prostore za organiziranje vjeronauke i ja sam više puta zahvaljivao. Dugo smo i u Izoli koristili prostore Katoličke crkve, a sada imamo svoj prostor, hvala Bogu. Imamo 18 regularnih džemata, a djelujemo u 20 gradova, jer imamo i povremene punktove u nekim gradovima.
