Ugledna odvjetnica Vesna Pehar iz Mostara, zastupnica brojnih klijenata koji su u sudskom sporu s "Hypo bankom" zbog kredita u švicarskim francima, u razgovoru za "Avazov" portal komentira nove slučajeve poništenja ugovora o kreditu u švicarskim francima u susjednoj Hrvatskoj, na sudu u Osijeku te objašnjava kakva je situacija s tužbama u BiH.
Da li je za Vas ova odluka suda u Hrvatskoj iznenađenje ili je ipak očekivana?
- Nikakvo iznenađenje. Dapače, očekivali smo da će sudovi u regionu prepoznati iste ili slične razloge koji su naši sudovi već utvrdili u nekoliko desetina presuda.
U organizaciji Ekonomskog fakulteta u Sarajevu održan je prije nekoliko dana seminar na temu ugovora o kreditu sa valutnom klauzulom u CHF. Kako ocjenjujete taj seminar?
- Hvale vrijedana je sama činjenica da je Ekonomski fakultet u Sarajevu prepoznao aktualnost ovog ekonomskog i socijalnog problema. Učinjen je veliki trud da se pokuša rasvjetliti i pravni aspekt ove problematike. Međutim, odmah smo uočili da predavači nisu imali nužne ulazne podatke i informacije za obradu teme i pripremu predavanja.
Na primjer, nisu uopće znali da su svi nenamjenski krediti ugovoreni isključivo u valuti CHF, i da tekst ugovora uopće nema valutnu klauzulu. Dakle, i s ekonomskog i pravnog aspekta, radi se o deviznom kreditu.
U nedostatku primjeraka ugovora nisu uočene i druge brojne nezakonitsti u ugovorima. Organizatori su iskazali želju za daljnjim nastavkom ovakvih seminara što nas posebno raduje.
Od banaka se često čuje pozivanje na slobodu ugovaranja?
- Prvo treba imati u vidu da je banka profesionalna organizacija , a da je klijent neuka stranka. Sloboda ugovaranja podrazumijeva da korisnik bankarske usluge ili proizvoda dobije potpuno zakonitu i transparentnu uslugu sa svim pojašnjenjima.
Također se podrazumijeva da je država preko svojih regulatornih tijela, nadzorom i kontrolom, provjerila i odobrila način poslovanja banke s klijentima. Ide se krivim smjerom ako se od klijenta očekuje da poznaje bankarske proizvode i razumije pojmove valutna kluzula, libor, euribor, kamatna marža i slično. Mišljenja sam da banka nije poštovala načelo transparentnosti niti je državni regulator kvalitetno obavio svoj dio posla.
Šta je s namjenskim stambenim kreditima?
- To je posebno osjetljiva kreditna kategorija jer se istom rješava jedna od osnovnih ljudskih potreba - pravo na stan. Ovi krediti su dugoročni i imaju snažan domino efekt na socijalna i ekonomska kretanja u zemlji. Realizacijom ovih kredita stvara se situacija u kojoj dužnik treba za jedan stan otplatiti banci dva stana. I po ovome smo "zemlja slučaj", jer su mnogi dužnici već na ulici ili će biti, a onda su teret države i problemima se doista ne vidi kraj.
Na čemu temeljite optimizam da će klijenti dobiti banku na sudu?
- Bosna i Hercegovina je država s dugom pravnom tradicijom. Odavno su ukorjenjena temeljna načela rimskog prava. O doprinosima ostalih pravnih sustava da i ne govorimo. Druga strana nam stalno ističe prigovor "pacta sunt servanda", odnosno poštivanje načela održivosti ugovora, jer je ugovor potpisan svjesno i bez mana volje.
Pritom se "zaboravlja" da održivost ugovora zavisi od usklađenosti sa zakonom. Jednostavno je dokazati da su u ovim ugovorima i načinom njihove provedbe narušena temeljna načela Zakona o obveznim odnosima (načelo savjesnosti i poštenja, načelo ravnopravnosti stranaka, načelo jednakih davanja).
Znatno teže, ali ipak moguće, bilo je dokazati da ja u samom ugovoru i u njegovoj realizaciji obaveza dužnika bila neodređena i neodrediva, a što je još jedan dodatni razlog za ništavost ugovora.
Nadalje, u sudskim odlukama je već prepoznata specifičnost monetarnog uređenja BiH (za razliku od svih zemalja u regionu) jer je uvođenjem valutnog odbora (carrency board- Zakon o centralnoj banci, zakon o deviznom poslovanju), već definirana zakonska valutna klauzula domaće valute za valutu EURO. Budući valutna klauzula po svojoj svrsi i smislu ima funkciju zaštite vrijednosti domaće valute potpuno je neopravdana u situaciji stabilne valute kao što je KM.
Nezakonito je devizni rizik treće strane valute prebaciti na klijenta, a da banka taj isti rizik nema. Potpuno je pogrešan pristup poslovanja po načelu "dopušteno je što nije zabranjeno". Ovo su neki od razloga koji nam daju uvjerenje u uspjeh u sudskim sporovima.
