Foto: Dr. Trček: Sve više Slovenaca svih generacija okreće se ka „jugonostalgiji“

RAZGOVOR Profesor s Fakulteta za društvene nauke u Mariboru jedan od osnivača slovenske Levice

Prof. dr. Franc Trček: Treba lupiti glavom o taj zacementirani Dejton

Autor: S. KURT
06.05.2018 09:03
A
A
A

Prof. dr. Franc Trček s Fakulteta za društvene nauke u Mariboru pripada onoj generaciji Slovenaca koji pamte dobra vremena. Jedan je od osnivača Levice, nastale koalicijskim sporazumom Pokreta za pravedno društvo i Kulturno-političkog društva Sloboda. Njihova je obaveza ekološki demokratski socijalizam.   

Boljitak u novčaniku

Danas imaju pet zastupnika u slovenskom parlamentu, koji broji ukupno 90 članova. Izbori su 3. juna i, prema anketama, očekuju da se broj njihovih zastupnika udvostruči. Ljevica je danas, smatra prof. Trček, potrebnija Sloveniji možda više nego ikad.

- Ekonomski indikatori kažu da se u Sloveniji živi dobro, a razlike su sve veće. Mi smo se pretvorili u društvo koje mlađima od 45 godina kaže snađi se, a stariji od 60, ako nisu na nekoj poziciji, su škartirani. Mi smo društvo za ljude od 45 do 60 godina. Regionalne razlike su sve veće, ne vidiš boljitak u novčaniku. Za dostojno življenje umirovljenik bi trebao imati 800 eura, a 73 posto ima manje od toga. Prosječna plaća je 1.000 eura, a dvije trećine ima manje od toga. Kod nas, s mog aspekta, radnici ne postoje, nestaju - kaže prof. dr. Trček za „Dnevni avaz”, s kojim smo razgovarali tokom njegove nedavne posjete Sarajevu.

U poređenju s komšijama, naprimjer Austrijom, prof. Trček ističe da Slovenija živi loše.

- Koliko god zaradiš ide na otplatu stana. Nemamo politiku stambene izgradnje. Mladi imaju manje šanse da zasnuju normalnu porodicu i da imaju krov nad glavom – pojašnjava i dodaje da je možda i ova socijalna dimenzija razlog da se sve više Slovenaca svih generacija okreće ka „jugonostalgiji“.

U toj, kako kaže, izmaštanoj nostalgiji, osim socijalnog aspekta, veliku ulogu igra i današnje slovensko okruženje.

- Jedni susjedi su orbanovci u Mađarskoj, drugi su orbanovci malo manje u Austriji, treći su nam u Italiji, koja nikako da odredi pravac, četvrti u Hrvatskoj bave se Istanbulskom konvencijom. Slovenija onda postaje neka oaza normalnosti trenutačno okružena čudnim ideologijama - napominje naš sagovornik.

Stabilizacija regiona

Kaže i da iskustvom članice EU Slovenija pokušava pomoći zemljama regiona koje tek čeka prijem u EU.

- Nama je od vitalnog interesa stabilizacija regiona. Teritorijalizacija politike nam uništava dostojanstven život više nego što nam donosi dobro. Mi smo se izvjesno vrijeme, što nije bila neka zrela politika, pravili da s tim Balkanom nemamo ništa važno. No, to se, nasreću, promijenilo. Dobro je da sad imamo novu strategiju vanjske politike, koja je bazirana na regionu. Ne trebamo zaboraviti da smo oslonjeni jedni na druge. Slovenija je najveći ulagač na Kosovo, s Hrvatskom imamo najveću razmjenu. To smo odavno trebali shvatiti – ističe prof. Trček.

Čini mu se, mada nije toliko očigledno, da zapravo region, odnosno zemlje bivše Jugoslavije, gledaju kakve se promjene dešavaju u Sloveniji, čekaju neki znak, kako bi i same krenule tim putem.

Vjeruje da je danas u BiH teško oživjeti afirmativnu ideju građanskog društva.

- U tom dejtonskom stanju BiH je zacementirana. Šta je rješenje? Neko mora početi lupati glavom u taj cement - zaključuje prof. Trček.

Svake sezone moderna su dva problema

Kada je riječ o Hrvatskoj i problemima koje, svako malo, ove dvije zemlje imaju, prof. Trček smatra da su fabricirani, izmišljeni...

- Probleme pravi i Hrvatska i Slovenija i svake sezone moderna su po dva problema. Tokom ljeta, kad se svi spuste do mora, problema nema. Slovenci odoše u Hrvatsku. Onda jesen donese novi problem. Zimi ih opet nema... Hrvati dolaze na skijanje u Sloveniju – ironično komentira prof. Trček.

Više o:

Franc Trček