Zamjenica predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta BiH i zamjenica predsjednika HDZ-a BiH Borjana Krišto učestvovala je u skoro svim razgovorima o izmjenama Izbornog zakona. Ona je razočarana odnosom bošnjačkih stranaka koje su sve vrijeme ignorirale presudu Ustavnog suda u predmetu Ljubić. Uvjerena je da je dogovor bio moguć uz poštivanje načela iz presude, ali i da sada BiH prijeti kriza. 

CIK danas odlučuje o raspisivanju izbora. Postoji li mogućnost da donese drugačiju odluku?

- Mislim da će CIK donijeti odluku s obzirom na to da, po sadašnjem Izbornom zakonu, nema zapreku za raspisivanje izbora. Naravno, svjesna sam da imamo presudu Ustavnog suda i da su određene odredbe osporene o izboru delegata iz kantonalnih skupština za Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, a onda i posredno za Dom naroda BiH. Ta dva doma se ne mogu konstituirati. Trebalo je sve učiniti da bismo došli do promjene Izbornog zakona kroz redovnu proceduru. To je jedini način da bismo imali fer i demokratske izbore jer na Izbornom zakonu praktično počiva demokratski sistem BiH. Sada ne postoji način provedbe rezultata posrednih izbora. Sve to vodi do jedne ozbiljne ustavne i svake druge krize. 

Može li se onda ipak na izvjestan način reći kako se nisu stekli uvjeti za raspisivanje izbora s obzirom na to da se BiH našla u vrlo kompliciranoj situaciji kakva je, primjerice, i u gradu Mostaru? 

- Izborni sistem je kompliciran. Ali su svi imali dovoljno vremena za izmjene Izbornog zakona na jasnim načelima presude Ustavnoga suda BiH. Međutim, nažalost, nije se došlo do rješenja zbog toga što su bošnjačke političke stranke mjesecima negirale presudu Ustavnog suda, a onda i sama načela koja su vodila k rješenju. Za Mostar je CIK procijenio kako se nisu stekli uvjeti za održavanje izbora. Da je kojim slučajem BiH pravna i demokratska država, kakva bi trebala biti, ove zakonske odredbe je trebalo izmijeniti. Problem je, međutim, što ‘većina’ zamišlja kakva bi BiH trebala biti, pa na tom temelju i kreiraju ‘rješenja’. Neki od njih čak izjavljuju i da je zakonske odredbe moguće mijenjati i nakon izbora.

Gospodin Bakir Izetbegović je na posljednjem sastanku čak uvjeravao sagovornike i predstavnike američke i evropske administracije da je moguće izmijeniti izborna pravila nekoliko dana prije izbora. Je li to baš tako?

- Takvu sam priču i osobno čula već ranije za vrijeme razgovora u sličnom formatu. Naravno da to nema nikakve veze s izbornom regulativom. Jasno se kaže kako se Izborni zakon ne može mijenjati 150 dana od proglašenja izbora. Tu nema više nikakvih mogućnosti intervencija, jer bismo radili protiv zakona.

Šta onda Vi vidite kao mogući izlaz iz krize, je li izbor Venecijanske komisije samo odgađanje rješenja problema i eventualno alibi OHR-u da nametne određene izmjene zakona?

- Kada je u pitanju Venecijanska komisija, ta institucija je svoj stav vrlo jasno rekla u apelaciji Ljubić. I taj stav uzeo u razmatranje Ustavni sud BiH. Ovo je po meni kupovanje vremena da se ništa ne napravi kako bi Venecijanska komisija dala nekakav stav. Dakle, odluka Ustavnog suda je pravna činjenica bez obzira na bilo čiji politički stav. I treba se prihvatiti kao takva. Sada se nijedan sudija Ustavnog suda ne bi usudio dodatno tumačiti tu odluku, a kamoli Venecijanska komisija. Ta je odluka vrlo precizna i, ponavljam, mora je se prihvatiti kao pravnu činjenicu i kao takvu provesti. Da ju je se željelo provesti, došlo bi do rješenja. Svjedočila sam brojnim razgovorima u kojima se s druge strane samo negirao meritum presude o konstitutivnosti, odnosno legitimnom predstavljanju. Umjesto toga išli su sa zahtjevima za smanjenjem nadležnosti Doma naroda, a sve u cilju kako bi u BiH imali dominaciju jednog naroda, a ne da to bude država sa tri konstitutivna i jednakopravna naroda.

Bošnjačke stranke izašle su s jedinstvenim stavom koji praktično vodi gašenju Doma naroda. Što je odgovor, odnosno pandan takvom prijedlogu s hrvatske strane?

- Ovdje sada govorimo o izmjeni Ustava BiH, a za nas je jedino prihvatljivo govoriti na načelu ustavne jednakopravnosti. Mi smo čak vodili razgovore o postojanju jednog doma, ali i o vrlo jasnom postojanju klubova koji bi poštovali jednakopravnost konstitutivnih naroda. A to podrazumijeva i teritorijalno-administrativnu i svaku drugu institucionalnu jednakopravnost.

Može li se izaći iz sadašnje krize koja neminovno dolazi nakon oktobarskih izbora?

- Ne bih željela biti prorok u ovim složenim vremenima i zbog svih procesa koji će se događati. Kod nas je sistem tako posložen da se u njemu ne poštuju kolektivna, ali ni pojedinačna prava. Ono što možemo reći je da je cijeli sistem doveden do apsurda.