INTERVJU SEDMICE Mladen Ivanić, bivši član Predsjedništva BiH i počasni predsjednik PDP-a

Kriminal se ne boji ni suda, ni policije, ni tužilaštva, jer u svim tim strukturama ima svoje veze

Sada imamo političke i verbalne sukobe, ali kada vidim šta je vlast u stanju uraditi, ne isključujem ni fizičke

Razgovarao: Kenan KEŠMER
05.05.2019 11:17

Ivanić: Sve je rezultat polirike tuk na utuk

Foto: Avaz

Kao neko ko je u prethodnom mandatu sjedio u Predsjedništvu BiH i čija je partija činila vlast na državnom nivou, a danas prati situaciju iz opozicije, Mladen Ivanić odličan je sagovornik koji secira politička zbivanja i nadmudrivanja oko formiranja vlasti, ali i sva druga dešavanja.  

Ivanić je, ukoliko izostavimo poziciju počasnog predsjednika PDP-a, bez ijedne zvanične funkcije. Svoje profesorsko mjesto na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci je izgubio, odnosno, kako je govorio, oteto mu je od režima Milorada Dodika u osvetničkom pohodu nakon izbora.

Ko napravi korak nazad, gubi

- Ne bih da govorim više o tom slučaju. Dosadilo mi je o tome pričati, izlizano je sve više – kaže nam Ivanić.

O formiranju vlasti, njenom funkcioniranju, evropskom putu BiH, ubistvu biznismena Slaviše Krunića Ivanić je govorio odmjereno, ali precizno, oštro, ali ne prejako.

Gospodine Ivaniću, prošlo je već pola godine od općih izbora, vlasti na državnom nivou još nemamo. Kako to komentirate?

- To se uklapa u moja ranija očekivanja da će biti veoma teško da ove partije koje sebe proglašavaju pobjedničkim, a moje je uvjerenje da su to partije koje su najviše pokrale izbore i posebno tu mislim na SNSD, teško mogu napraviti vlast. Ja bih rekao da je to što oni pokušavaju da urade Sizifov posao. Neko od njih mora odustati od onoga što su pričali u predizbornoj kampanji. Ili gospodin Komšić od multietničnosti ili Dodik od srpske isključivosti ili Izetbegović od tzv. probosanske politike. Neko se mora vratiti korak nazad, a ko god to učini, biće gubitnik i oni to znaju i to niko ne želi. Oni samo koriste nekoliko tema kao razlog da ne formiraju vlast. Činjenica je da su vrlo jednostavno dogovorili Predstavnički dom BiH, Dom naroda BiH, činjenica je da je Dodik izglasao gospodina Bratića iz SDA, a da je SDA podržala četiri delegata SNSD-a u Domu naroda BiH i da mu je tako dala apsolutnu vlast na državnom nivou. Dakle, kad žele, mogu se dogovoriti. Ovdje je činjenica da ne žele. Ne vidim kako je moguće formirati vlast. Vidimo da je pozicija DF-a definisana tako, da bar za Dodika i Čovića pripada tzv. bošnjačkom bloku, a ako on na to pristane, gubi ono što zagovara – multietničnost. Da bi se tako pokazali, DF mora dobiti poziciju bar iz reda ostalih, a to bi im morao dati Dodik. Ne vidim ko bi se mogao povući i popustiti. Zapetljali su se u svojim predizbornim kalkulacijama.

Kome je u interesu to da nemamo vlast?

- Očito je da i jedni i drugi pokušavaju da se predstave u pozitivnom svjetlu, ali, kao, zbog onog drugog ne mogu. Jedni druge optužuju. Kao neko ko pripada opoziciji, ja bih volio da se ova sapunica završi. Molimo ih da formiraju vlast, da preuzmu odgovornost, jer su se na to obavezali, i da ovo skinemo s dnevnog reda. Ovo ničemu ne vodi. Oni zbog nedostatka hrabrosti da preuzmu odgovornost to i ne žele.

Mogli ste, odnosno PDP, biti dio te vlasti. Dodik je pozivao i PDP i SDS da uđu u tzv. srpsku reprezentaciju. I PDP i SDS su odbili. Jeste li platili cijenu zbog toga?

- To je bila odluka rukovodstva partije. Meni je drago što je tako. Iako se lično nisam u to uplitao, to je bilo na organima partije. Ne vidim da smo platiti neku veliku cijenu. Nije smisao partija samo biti pozicija, već i opozicija. Kada su u pitanju ključni interesi RS, mi ćemo stajati i spremni smo na kompromis. Zašto u prošlosti nije bilo saradnje? Jer SNSD-u to nije odgovaralo. Mi ćemo se uvijek odazvati pozivu i pokazati spremnost na razgovor, ali samo na ključnim pitanjima.

Teško zemlji u kojoj dogovora nema

Dok traje ta sapunica formiranja vlasti, na svim drugim poljima smo stali, posebno sad, dok čekamo mišljenje Evropske komisije za kandidatski status. Sad je već pitanje da li će nam ovaj sastav Komisije, koji je objektivno naklonjen nama, davati mišljenje...

- Volio bih da odluku donosi ovaj saziv Komisije, ali mislim da to nije realno. Jer, kako možete dobiti status ako vlasti nemate? Mislim da će odluka biti prolongirana. Bio bih prijatno iznenađen da se to ne desi. Ali vlasti moraju napraviti neki iskorak, a čisto sumnjam da su za to sposobni.

Da se vratimo na našu vlast. Prošlo je više od 100 dana od formiranja Predsjedništva BiH. Ne vidimo za sada neku slogu među članovima. Šta možemo očekivati od njih?

- Očito je da rad u Predsjedništvu akterima više služi za predizbornu kampanju. Manje oni razmišljaju o reperkusijama po BiH, više o narednim izborima, zato je važno vući poteze koji odgovaraju vlastitom biračkom tijelu, a ne činiti ništa da kompromisa bude. Svi se prave tvrdi i oštri kada je u pitanju domaća publika. Ne mislim da ima ikakve šanse da bude nekih zajedničkih stavova, svako će praviti sebi imidž. Ne mislim da će ovaj saziv napraviti jedan ozbiljniji iskorak, ni onaj u kojem sam ja bio nije napravio, ali čini mi se da je bilo više spremnosti na dogovor, dok ga sada nema nikako. A teško zemlji u kojoj se ni o čemu ne može postići nikakva saglasnost i kompromis.

Nedavno se desilo ubistvo biznismena Slaviše Krunića. Uslijedile su brojne reakcije. Iako su osumnjičeni brzo uhapšeni, nekako je vlast bila tiha.

- Krunića sam poznavao, ne pretjerano dobro. Nekoliko puta smo popili kafu i znam njegove poglede. Govorio je da politika treba da popusti ljude i da samo stvori uslove za rad. Njegovo ubistvo pokazuje svu ozbiljnost situacije u kojoj se nalazimo. To pokazuje koliko se kriminal ne boji ničega, ni suda, ni tužilaštva, ni policije i to zato što u svim tim institucijama imaju vlastite veze i izvore podrške i saradnje. Jer, da ima straha, ovo se ne bi dešavalo. Davno je odzvonilo posljednje zvono uzbune, ali ne vjerujem da će vlast učiniti išta da se nalogodavci nađu. Očekujem da se javnost probudi, ta javnost koja bi se nekad mogla nazvati intelektualnom, akademskom, dakle ona koja nije politika. Vladajuća politika koristi ovakve događaje koji razvijaju strah kod ljudi, a kada postoji strah, onda se ljudi vezuju uz vlast tražeći neke uvjete za normalan život. Na vlasti je ogromna odgovornost da nađe naručioce, ako ne, mislim da će to biti tragedija i veliki poraz cijelog sistema.

Vjerujete li da je povezano s režimom?

- Ne mogu to tvrditi, ali da je povezano s jednim osjećajem da kriminalci u ovom sistemu mogu raditi šta hoće, sigurno jeste.

Pratio sam medije u RS, posebno one koji se nazivaju javnim. Mnogi su to ubistvo pratili nezainteresirano, pa čak i ignorisali.

- To, vjerovatno, znači da je ubijen neko ko je bio blizak vlasti da bi se više i detaljnije pratilo. RTRS radi samo stvari koje odgovaraju vlasti, pa budu nagrađeni urednici kao konzuli. Očigledno ne mogu dobaciti do ambasadora, ali bar konzula.

Formiranje rezervnog sastava policije RS izazvalo je burne reakcije, uslijedio je odgovor i iz Federacije BiH. Jesu li nam potrebni rezervni sastavi? Gdje nas ovo vodi?

- Da je to dogovor između vladajućih struktura, to bi čak moglo biti pozitivno, da postoje sastavi za neke velike i kritične situacije, nepogode... Problem je što to nije ništa dogovoreno i da je rezultat politike tuk na utuk i međusobnog takmičenja ko čega može više obezbijediti. To stvara negativan ambijent. Kamo sreće da su šefovi MUP-ova i premijeri entiteta sjedili zajedno i dogovorili se o tome, a ne ovako međusobno naduravali. To je više prijetnja jednih drugima, a ne zbog brige za građane.

Međusobno naduravanje je postala matrica. Do kada ćemo se baviti temama koje tjeraju mlade iz ove države, a ne stvarnim problemima?

Sami sebi najveći problem

- Ja sam svojevremeno govorio da treba naći teme oko kojih možemo postići dogovor, a one o kojima ne možemo da ostavimo po strani. Tu politiku sam pokušavao da promovišem, jednim dijelom sam uspio. Jedan dio politike iz Sarajeva za to nije bio zainteresovan, pa su problematizirali dan RS. Taj princip „Hajmo oko onoga oko čega se možemo dogovoriti, jer tamo gdje ne možemo svakako ne možemo ništa promijeniti“ nije prihvaćen i danas imamo samo sukobe, istina političke i verbalne, i nadam se da će na tome da ostane, da ne bude fizičkih, ali nisam potpuno siguran, kada pogledam šta ovi koji su sad na vlasti rade.

U Berlinu je, na poziv kancelarke Njemačke Angele Merkel i predsjednika Francuske Emanuela Makrona (Emmanuel Macron), održan sastanak s predsjednicima i premijerima država zapadnog Balkana. Nije bilo posebnih zaključaka, ali kako ocjenjujete ovaj samit?

- Prednost sastanka jeste činjenica da su Francuska i Njemačka pokazale zainteresovanost za ovaj region, nakon višegodišnje pauze. Mislim da je to najbolja vijest. Bilo je vidljivo da je dominantna tema odnos Beograda i Prištine i da se te dvije strane dovedu za sto. Svi drugi su bili dekor, manje sadržajno zanimljivi.

Nezvanično se kaže da je stavljena tačka na promjenu granica. Šta mislite o tome?

- Kada je u pitanju dogovor Beograda i Prištine, mislim da je sve otvoreno.

A može li promjena granica na Kosovu imati neke reperkusije po BiH?

- Kod nas se uvijek nešto govori šta može, šta ne može. Mislim da sve može što se neko dogovori i da je to prihvatljivo tako. Mi uvijek tražimo sebi neki problem u nekom trećem. Haj'mo se baviti sami sobom, tu su nam najveći problemi.

Ne razumijem kritičnost EU prema Kini

Kada smo kod EK, sve više možemo čuti neke kritike o kineskim investicijama koje dolaze u BiH.

- Iskreno, ja tu kritičnost prema Kini od EU ne razumijem. Zato što do toga ne dolazi u uslovima da se neko opredijelio za kineske investicije, a da je imao još neku alternativu. Jedina alternativa jeste zaduživanje kod međunarodnih finansijskih institucija. Ne vidim šta je sporno da se dogovaramo i s Kinom. Volio bih da ima malo argumenata, a ne samo priče da je to štetno. Niko ne brani drugim zemljama da pristupe BiH kao što to radi Kina. Neka nam javno saopće zašto je štetno, a ne ovako s nekim špekulacijama.

BiH bez entiteta nije raalna, kao ni njen raspad

Koliko nam je potrebno da imamo zajednički stav i jači odgovor iznutra prema ostalim državama, pa i susjedima, da ne mogu da rade šta žele u BiH i kako žele?

- Potreban je veći stepen zajedničkog djelovanja, ali pretpostavka je da prihvatimo realnost. A to je da je Dejton jedina stvar koja može funkcionisati. Nije realna BiH bez entiteta, kao što nije realan ni raspad BiH. Ako se to prihvati, onda možemo imati i veći stepen saglasnosti po svim pitanjima. Dakle, preduslov svega jeste prihvatanje ovoga što imamo.

Komentari

NA VRH