INTERVJU Bivša hrvatska premijerka

Jadranka Kosor za "Avaz": U EU nema interesa za BiH

Odnosi Hrvatske i BiH kao da su zaleđeni

Mirela KUKAN
01.07.2019 11:17

Kosor: Ne isključuje novi politički angažman

Foto: Arhiv

Iako su prije šest godina mnogi predviđali njen politički kraj, Jadranka Kosor, bivša premijerka i predsjednica HDZ-a Hrvatske, itekako je prisutna na društveno-političkoj sceni, ne samo Hrvatske nego i regije.

 Predigra predigre

U intervjuu za naš list apsolutno potvrđuje i mogućnost novog političkog angažmana. Trenutno, kako kaže, bavi se pisanjem, čitanjem, putovanjima te učestvuje u različitim organizacijama koje okupljaju bivše predsjednike država i vlada.

-Mnogi, ne samo u regiji, traže da govorim o hrvatskim iskustvima u pregovorima za ulazak u Europsku uniju. Žar za političkim angažmanom nije me napustio pa u budućnosti još uvijek ništa nije isključeno - zagonetna je Kosor.

Za „Dnevni avaz“ posebno se osvrnula na vruću hrvatsku političku scenu, jer se krajem godine održavaju izbori za predsjednika Hrvatske. Do sada su kandidaturu ozvaničili bivši premijer i predsjednik SDP-a Hrvatske Zoran Milanović, pjevač Miroslav Škoro i pravnik Mislav Kolakušić, a još se čeka zvanična HDZ-ova potvrda da li će po novi mandat krenuti aktuelna predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.

-Aktualna predsjednica kalkulira i odlaže izjašnjavanje o kandidaturi za drugi mandat. Sve dok se ona ne izjasni, kampanja se neće zahuktavati, a Grabar - Kitarović će koristiti sve državne resurse kao i do sada, u četiri i pol godine, za nikad prekinutu izbornu kampanju. Izazivači je ne diraju i ne kritiziraju pa je moguće da ćemo imati vrlo sterilnu i dosadnu kampanju. Ako aktualna predsjednica pronađe neku drugu, novu mogućnost koja će odgovarati njezinim ambicijama, moguće je da se i ne kandidira – kaže Kosor.

 Ipak, u odnosu na najzanimljivija imena Milanović, Grabar - Kitarović, Škoro, ko bi mogao biti u većoj prednosti?

- Ne bih još uvijek komentirala prednosti i mane jer je to sve još samo predigra predigre. Grabar - Kitarović postaje prepatetična, a Milanović djeluje gotovo nezainteresirano, iako je najavio kandidaturu. Zanimanje javnosti izazvao je Škoro svojim najavama o proširenju ovlasti predsjednika što je, naravno, nemoguće bez promjena Ustava RH. A to je nemoguće bez dogovora svih relevantnih političkih stranaka u Hrvatskoj, tj. Hrvatskom saboru.

 Kako vidite odnos Hrvatske prema BiH, ima li zaista iskrene međusobne saradnje i hrvatske podrške na bh. putu ka EU i šta bismo mogli očekivati nakon nedavnih izbora za Evropski parlament?

- Odnosi između naše dvije zemlje kao da su već duže vrijeme zaleđeni. Kontakata, susreta, razmjene mišljenja ili rada na zajedničkim projektima, nema. Izbori za EP nisu tu puno promijenili. Neobična je, međutim, bila i kampanja, naprimjer za Željanu Zovko i izjave kako će njenim ulaskom u EP i BiH imati predstavnika u EU.

Imat će, ali tek kad i Bosna i Hercegovina postane članica EU. Interesa za to, međutim, nema u EU i to se mora otvoreno reći. Zato bi bilo važno da Hrvatska, kao članica EU koja s BiH ima i najdužu granicu, bude zagovarateljica europskog puta Bosne i Hercegovine. Kao jamstvo trajnog mira i prosperiteta na ovim prostorima.

Hrabri političari 

 BiH još nema formiranu vlast iako je od općih izbora prošlo gotovo devet mjeseci. Blokade su stalne i dalje su prisutne svađe zbog izbora Željka Komšića, a ne Dragana Čovića u Predsjedništvo koje, pak, vodi Milorad Dodik dok istovremeno negira državu koju vodi, itd. Vi ste nakon Komšićevog izbora ocijenili da bi se vlasti Hrvatske trebale sresti s njim što se nije desilo. Kako uopće vidite ovaj naš ćorsokak? 

- Teško je shvatljivo da ne postoji nikakva relevantna komunikacija između najviših institucija vlasti naše dvije države. Vidljiva je samo suradnja stranačkih vodstava HDZ-a Hrvatske i HDZ-a Bosne i Hercegovine i samo je Dragan Čović redoviti gost na velikim skupovima i manifestacijama HDZ-a Hrvatske. I nikome ne smeta njegov pakt s Dodikom koji slavi ratne zločince koji su nanijeli tako mnogo zla i Hrvatima i u BiH i u Hrvatskoj.

Ta bliskost dvije stranke iz dvije države, međutim, ne može biti kompenzacija za tišinu u komunikaciji oko rješavanja mnogih pitanja koja su važna i Hrvatskoj, članici EU, i Bosni i Hercegovini kojoj želim da to jednog dana postane.

No, isto tako valja reći i da otvaranju europskog puta BiH sigurno neće pomoći blokada u formiranju vlasti. Tu bih se vratila svojoj konstataciji o hrabrim ljudima i hrabrim političarima koji ponesu teret odluka i onda kad te odluke donose pad rejtinga i među vlastitim biračima.

Nema napretka i neće ga biti dok su glavni akteri na političkoj sceni ljudi koji se neprekidno okreću unazad, često okovani prošlošću i koji istinski, zapravo, i ne žele naprijed jer to ne odgovara nekim ili različitim njihovim vlastitim interesima.  

Više je rušitelja, nego graditelja mostova

 Često putujete, tako smo Vas vidjeli skoro i u Briselu zajedno s muftijom Azizom ef. Hasanovićem. Govorili ste o gradnji mostova i razumijevanja. Kakvi su nam ti mostovi?

-Čini mi se da je više onih koji mostove ne bi gradili, nego onih koji bi ih istinski i s voljom podizali. Gradnja mostova razumijevanja unutar iste države kao i među susjedima, mora biti neprekinuti proces koji uvijek ovisi o odlučnosti i hrabrosti političara koji odgovaraju za države i predstavljaju ih. Malo je danas na ovim našim prostorima, hrabrih, odvažnih i političara s iskrenom željom da se mostovi grade, a ne ruše.

 Grabar - Kitarović estradizirala funkciju predsjednika

 Ko bi se još mogao pojaviti u ovogodišnjoj izbornoj utrci za hrvatske predsjedničke izbore? 

- Pojavit će se još neki, možda i mnogi, ali se bojim da nitko neće donijeti novu energiju, snagu i odlučnost. Predsjednik RH nema velike ovlasti, ali može biti svjetionik na putu čuvanja neovisnih institucija, pravne države i vladavine prava. Takvog kandidata još očekujemo, a to nije bila ni Kolinda Grabar - Kitarović koja je funkciju i instituciju predsjednika države maksimalno estradizirala.

 Okupljanje desnice fama koja nema uporišta

Je li u Hrvatskoj moguće okupljanje desnice koja bi ugrozila HDZ, kako se to predviđa u nekim krugovima?

-To tzv. okupljanje desnice fama je koja nema uporišta u hrvatskoj realnosti. HDZ je desna stranka, tj. stranka desnog centra i nikog relevantnijeg, s bilo kakvom opipljivom snagom, nema na krajnjoj desnici. Pojedinačni radikalniji bljeskovi poput Ruže Tomašić samo su pojedinačne male vatre koje će se brzo ugasiti.

Politika brisanja i odricanja nije politika koja vuče naprijed

 Nedavno ste na svom Twitter nalogu u povodu 30. godišnjice HDZ-a Hrvatske napisali da je na stranicama te stranke izbrisana povijest. Vaše ime se ne može naći u pretrazi HDZ-ove stranice. Šta znači to brisanje povijesti?

- Povijest stranke izbrisao je prethodni predsjednik HDZ-a Karamarko. Slijedio ga je u tome sadašnji predsjednik Plenković koji jednako tako podržava brisanje povijesti stranke. Iako ga je javnost dočekala kao "europejca", njemu izbrisana povijest nije smetala i ništa nije učinio da se neke pogreške iz Karamarkove vladavine poprave.

Kad govori o završetku pregovora za EU Plenković kaže kako je to učinila HDZ-ova vlada, ali nikada ne spomene tko je tu vladu vodio. Iako sam ga upisala u HDZ 2011., iako je bio moj kandidat za zamjenika predsjednika 2012., on se danas, na pozicijama vlasti, ponaša kao da se nikada nismo sreli i kao da u povijesti stranke i države, ne postojim.

No, vrijeme će pokazati da politika brisanja i odricanja, umjesto politike kontinuiteta države, nije politika koja vuče naprijed.

Komentari

NA VRH