INTERVJU Dekan Fakulteta islamskih nauka Sarajevo

Zuhdija Hasanović: Politika nije utjecala na izbor reisu-l-uleme

Tako ni na biranje organa u državi nijedna vjerska zajednica ne bi trebala imati upliva

Maja Rener-Smajović / Avaz.ba
14.10.2019 18:36

Hasanović: Status imama bolno pitanje

Foto: Arhiv

Bez ikakve dileme i sumnje, mislim da je Husein ef. Kavazović, koji je ponovo izabran za reisu-l-ulemu, u ovom trenutku najbolji izbor koji je mogao biti. On je  najbolji kandidat, prije svega zbog ličnih kvaliteta, duhovnosti, moralnosti, svega što je uradio do sada i kao muftija tuzlanski i reisu-l-ulema.

Istakao je ovo u razgovoru za „Avaz“ Zuhdija Hasanović, dekan Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu.

Bolno pitanje

Šta bi trebao biti pravac budućeg djelovanja i reisa i Islamske zajednice?

- Ono što je i sam reisu-l-ulema Kavazović u svom programu rada i spomenuo, treba samo nastaviti i nastojati malo dinamičnije sve te procese voditi.

Često se spominje socijalni status imama. To je bolno pitanje. S jedne strane, vidimo značajan napredak kada pogledamo džamije, medrese, koje se renoviraju. S druge, još ima imama koji po nekoliko mjeseci  nikako ne primaju plaće. I tu treba posvetiti pažnju i u narednom periodu. Već je reisu-l-ulema najavio da će  morati biti urađen pravilnik o plaćama koji će se i primjenjivati. Bez obzira u kome džematu bili, da bude ista članarina na nivou cijele BiH. To na određeni način pruža sigurnost da će osnove potrebe biti zadovoljene.

Ono što je uvijek važno i može se unapređivati jeste podizanje nivoa obrazovnih ustanova. Govorio sam o medresama i visokom statusu infrastrukture. Sada treba jačati kompetencije uposlenika, prije svega nastavnika. I posebno mi kao vjerska zajednica, općenito daleko veću pažnju moramo posvećivati duhovnom i moralnom odgoju u vrijeme kada je kriza duhovnosti, moralnosti dominantna.

Šta je to što  u dosadašnjem radu treba mijenjati?

- Nemam tu značajnijih sugestija, primjedbi. Treba više voditi računa o kadrovskim rješenjima. Uvijek postoji način da  daleko studioznije pristupamo odabiru kandidata s obzirom i na odgovornost mjesta na koje se biraju ili postavljaju. Ne mislim samo na Sabor, nego i ostala mjesta unutar samog Rijaseta, kao izvršnog tijela IZ. Mislim da tome nije posvećeno dovoljno pažnje.

Važna je mjera

Često se govorilo i govori o povezanosti politike i vjerskih zajednica. Kako se s tim izboriti?

- Čini mi se da pokušavamo uspostaviti sistem koji, ustvari, teško može funkcionirati. Šta to podrazumijeva odvojenost IZ ili bilo koje druge vjerske zajednice od politike? Svako od nas ima više identiteta. Istovremeno smo mi muslimani džematlije, dio jedne zajednice, ali, s druge strane, dio šire društvene zajednice. Malo je onih ljudi koji su u potpunosti apolitični. Pitanje je sad samo mjere.

Ponosimo se time da su sami članovi IZ izabrali reisu-l-ulemu. Tu nikakva politička stranka nije imala upliva. Vjerovatno je svaka od stranaka imala svog favorita, ali jasnog upliva nije bilo. Tako i s druge strane na biranje nekih zvaničnih organa u državi ili rukovodećih nijedna vjerska zajednica ne bi trebala  imati upliva. Ono što je konstantno i na čemu je radio reis Kavazović je da se vrati ta duhovnost, etičnost, i da izbjegavamo podjele.

Reis Kavazović je dobio 291 glas, a njegov protukandidat Muamer ef. Zukorlić 82. Jesu li ta 82 glasa malo ili puno?

- Znamo sve šta je efendija Zukorlić uradio i to treba cijeniti, posebno u takvim okolnostima u kojima žive Bošnjaci u Sandžaku.  Ipak je i samo glasanje pokazalo da se daje prednost ovom načinu rada efendije Kavazovića. Jesu  li  82 glasa malo ili puno, zavisi iz koje perspektive se gleda. Za neke je možda malo, za neke i previše. Nezahvalno je govoriti ko je među ta 82 glasa. Mislim da je većina članova Izbornog tijela koji dolaze iz Sandžaka  glasala za Zukorlića, iako ne možemo sa sigurnošću reći da su svi glasali za njega zbog svih podjela, teškog stanja u kojem se nalaze muslimani tamo. Unutar Izbornog tijela bilo je onih koji su mislili da bi Zukorlić možda bolje rukovodio. Ali, očito da su oni u velikoj manjini.

Kako očuvati identitet

Šta treba uraditi u dijaspori?

- Sve ovo što se radi u posljednje vrijeme na tom planu jače integracije je hvale vrijedno. Uspostavljanje Muftijstva za Evropu je jedan od koraka ka poboljšanju tih odnosa. Ali činjenica je da ne postoji gotovo rješenje na koji način pružiti mogućnost Bošnjacima ili ostalim muslimanima da jače i snažnije očuvaju svoj identitet.

Htjeli-ne htjeli, ne radi se samo o integraciji, nego, nažalost, sve jačoj asimilaciji stranaca u ta evropska društva. Tako da je to proces koji se, ustvari, samo može usporiti, ali ni na koji način zaustaviti. Trebamo jačati naše džemate i govoriti o muslimanskom, bošnjačkom identitetu naših ljudi, ali zaustaviti te procese je vrlo teško.

Komentari

NA VRH