INTERVJU SEDMICE  Član Predsjedništva BiH

Šefik Džaferović: Evropa nas je razočarala

Dodikova ucjena se svodi na to: “Ako neće biti kako ja tražim, onda neće funkcionirati ni BiH”

Fahir Karalić / Avaz.ba
09.11.2019 19:18

Džaferović: Vlast formirati što prije, ali ne na štetu našeg NATO puta

Foto: Foto: Predsjedništvo BiH

Šefik Džaferović, član Predsjedništva BiH, dao je opsežan intervju za “Dnevni avaz”, u kojem je govorio o aktuelnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, o nedavnom sastanku članova Predsjedništva BiH sa zvaničnicima Evropske unije u Briselu, Vladi Kantona Sarajevo, eskalaciji migrantske krize te o gorućem pitanju - blokadi formiranja vlasti u BiH.

- Vlast treba formirati što je moguće prije. Što se mene tiče, to može biti odmah – poručuje Džaferović.

Niko nema pravo da odbija izvršenje obaveza

Kako ocjenjujete nedavni sastanak članova Predsjedništva BiH s Johanesom Hanom i Federikom Mogerini? Jesmo li nakon tog sastanka bliže formiranju vlasti i približavanju stavova o NATO-u? 

- Iako su bili planirani samo kao kurtoazni sastanci u povodu okončanja mandata gospođe Federike Mogerini i gospodina Johanesa Hana, tokom susreta se govorilo o svim bitnim pitanjima u vezi s regionom zapadnog Balkana, za Bosnu i Hercegovinu i o odnosima Bosne i Hercegovine i Evropske unije. Evropski zvaničnici od BiH stalno traže da se što prije formira vlast nakon prošlogodišnjh općih izbora.

Niko od njih nije rekao da formiramo vlast i da istovremeno ne poštujemo princip vladavine prava, a pitanje našeg NATO puta je, prije svega, pitanje vladavine prava. Ne znam jesmo li nakon ovih sastanaka bliže formiranju vlasti, ali želim reći da se vlast u BiH treba formirati što prije i da to ne može biti na štetu našeg NATO puta.

Dragan Čović je nekoliko dana nakon tog sastanka izjavio da formiranje vlasti ne treba uvjetovati ANP-om, a isto to je ponovio i Milorad Dodik... Stranka demokratske akcije ostaje pri svom stavu kad su u pitanju ANP i vlast. Šta dalje?

- NATO opredjeljenje BiH definirano je Zakonom o odbrani, Odlukom Predsjedništva BiH od 2009. godine, Strategijom vanjske politike iz 2018. godine, kao i nizom drugih akata. Problem neformiranja vlasti na državnom nivou pojavio se onog momenta kad su gospodin Dodik i ostali zvaničnici SNSD-a odbili da se u NATO savez pošalje ANP, što je trebalo uraditi na poziv NATO-a. Dostava ANP-a je obaveza koju je Bosna i Hercegovina, dokumentima koje sam već naveo, ranije preuzela.

Niko nema pravo da odbija izvršenje obaveza, jer je to nepoštivanje zakona i drugih odluka. U toj situaciji, Predsjedništvo BiH ne može dati mandat predsjedavajućem Vijeća ministara koji dolazi iz stranke čija je zvanična politika odbijanje izvršavanja naših preuzetih obaveza. To je povreda principa vladavine prava.

Jedini put je da svi poštujemo zakone ove zemlje, pa i gospodin Dodik i ostali zvaničnici njegove političke stranke. Kad oni budu spremni za tako nešto, onda će biti riješeno i pitanje imenovanja predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH. Predsjedništvo BiH ima obavezu da vodi računa o izvršavanju međunarodnih obaveza naše zemlje.

Dakle, ne radi se ni o kakvom uvjetovanju, kako to tvrdi gospodin Čović, već o zahtjevu da se poštuju, ponovo ponavljam, važeća rješenja u ovoj zemlji. Gospodin Čović kaže da se istinski zalaže za NATO put naše zemlje, a dao bi mandat predsjedavajućem Vijeća ministara koji, po nalogu svoje političke stranke, ne bi izvršavao naše obaveze na NATO putu. To dvoje je u koliziji.

Brojne kontroverze oko sastanka kod Lajčaka

Nedavno ste izjavili da je popuštanje Dodiku put u anarhiju. Hoće li neko popustiti kad su u pitanju uvjeti za formiranje vlasti?  

- Da, izjavio sam to. Bilo kakvo pristajanje na nepoštivanje zakona i drugih važećih dokumenata vjerovatno bi bio put u anarhiju. Pitanje je šta bi nakon toga bilo sljedeće. Ne radi se ovdje o uvjetovanju sa moje strane i sa strane SDA, jer se ne može smatrati uvjetovanjem insistiranje na poštivanju zakona. Prije bi se moglo reći da se radi o ucjeni gospodina Dodika, koja se, otprilike, svodi na to: “Ako neće biti kako ja tražim, onda neće funkcionirati ni Bosna i Hercegovina.”

Niko nema pravo da ucjenjuje niti da samostalno nameće rješenja, ni Dodik, ni Komšić, ni ja, ni bilo ko drugi. Svako od nas može imati viziju i predlagati drugačija rješenja. Međutim, sve dok te vizije ili drugačija rješenja ne postanu zvanične odluke institucija Bosne i Hercegovine, moraju se poštovati postojeća rješenja.

Kako ocjenjujete nedavni sastanak Milorada Dodika i Dragana Čovića sa Miroslavom Lajčakom, koji je bio domaćin?

- Koliko sam informiran, gospodin Lajčak je učestvovao na ovom sastanku kako bi se pomoglo Bosni i Hercegovini da se što prije uspostavi vlast. Naravno, pogrešno je to što je sastanak održan samo sa dvojicom predsjednika političkih stranaka, a ne sa svim predsjednicima stranaka parlamentarne većine. Zbog toga je odaslana pogrešna slika u javnost i zbog toga su proizvedene brojne kontroverze oko tog sastanka.

Je li moguće formirati vlast na federalnom nivou, ako već ne postoji kompromis za državni nivo?

- Nema nijednog razloga da se vlast na federalnom nivou ne formira. To smo mogli uraditi odmah nakon izbora. Proces počinje u Domu naroda Federalnog parlamenta nominiranjem kandidata za predsjednika i potpredsjednike Federacije BiH. Stranka demokratske akcije je pozivala da se to uradi, ali HDZ nije na to pristajao.

Čović insistira na dogovoru o izmjenama Izbornog zakona prije formiranja vlasti. Je li u ovom trenutku moguće dogovoriti izmjene Izbornog zakona, postoji li ideja kako doći do kompromisa?

- Da, to je taj uvjet koji postavlja gospodin Čović za formiranje vlasti na nivou Federacije. On, otprilike, kaže: “Nema vlasti dok se ne promijeni Izborni zakon.” To je jednako povreda principa vladavine prava kao i u slučaju kad Dodik traži vlast, a odbija da poštuje postojeće zakone. Izborni zakon je, naravno, potrebno mijenjati, ali za to treba i vrijeme. Moguće je doći do opće prihvatljivog rješenja, ali prije toga treba formirati vlast.

Dodatni euroskepticizam u regionu

Postoji li opcija da SDA formira vlast sa SDS-om i PDP-om? 

- Teoretski da, ali praktično, mislim da ne postoji. Jedina realna opcija je već dogovorena parlamentarna većina SDA, SNSD, HDZ, DF i SBB.

Specijalni predstavnik Sjedinjenih Američkih Država za zapadni Balkan Metju Palmer izjavio je da Amerika smatra da zapadni Balkan ima evropsku perspektivu i da je historijska greška što EU nije otvorila neka od pitanja za pristupanje Uniji. Kako to komentirate, kao i odluku EU kad su u pitanju Albanija i Sjeverna Makedonija, koje nisu dobile zeleno svjetlo za početak pregovora?

- Da, i ja mislim ne samo da zapadni Balkan ima evropsku perspektivu, već da je evropska perspektiva svih zemalja Zapadnog Balkana najbolja i za te zemlje, ali i za Evropsku uniju. Članstvo zemalja Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji i u NATO savezu je najbolje za stabilnost i prosperitet tih zemalja. Zbog toga mislim da je Evropsko vijeće napravilo veliku grešku što nije odobrilo pristupne pregovore Albaniji i Sjevernoj Makedoniji. Ovo bi moglo dovesti do dodatnog euroskepticizma u regionu.

Mi u Bosni i Hercegovini jesmo razočarani ovakvim stavom Evropskog vijeća, ali ne smijemo biti obeshrabreni. I dalje moramo provoditi reforme i izvršavati svoje obaveze na evropskom putu. Nadam se da će svi u Evropskoj uniji shvatiti da je članstvo svih zemalja Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji najbolje rješenje i za Evropsku uniju.

U radu Vlade KS sam vidio samo svađe

Kako ocjenjujete rad Vlade Kantona Sarajevo?

- U radu te Vlade nisam vidio ništa što bi se moglo ocijeniti kao poboljšanje u interesu građana. Vidio sam samo svađe, loše kadroviranje i upitno raspolaganje novcem budžetskih obveznika.

Srbija i Hrvatska nisu nikakvi garanti Dejtonskog mirovnog sporazuma

Jesu li Hrvatska i Srbija garanti ili samo potpisnici Dejtonskog mirovnog sporazuma? 

- Garanti Dejtonskog mirovnog sporazuma su međunarodne vojne snage u BiH, institucije za implementaciju civilnog dijela, kao što je Ured visokog predstavnika (OHR) i, naravno, institucije Bosne i Hercegovine. Svjedoci tog sporazuma su SAD, EU, Velika Britanija, Francuska, Njemačka i Rusija, a potpisnice su strane koje su učestvovale u ratu na teritoriji Bosne i Hercegovine, a to su Republika Bosna i Hercegovina, koja je vodila legalnu odbranu, te Srbija i Hrvatska, koje su svaka na svoj način vršile agresiju na Bosnu i Hercegovinu.

Dakle, Srbija i Hrvatska nisu nikakvi garanti Dejtonskog mirovnog sporazuma nego potpisnice, čija je ključna obaveza poštivanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine. Dejtonskim mirovnim sporzumom izričito su se obavezale da ni prijetnjom, a ni silom neće poduzimati nikakve radnje kojima bi se ugrožavala BiH.

Predlagao sam upotrebu inžinjerijskih jedinica Oružanih snaga

Kako komentirate eskalaciju migantske krize? Pomaže li nam dovoljno EU? Razmišlja li se o angažiranju Oružanih snaga? 

- Već sam na nekoliko sjednica Predsjedništva BiH tražio da se pitanje migrantske krize stavi na dnevni red. Smatram da Bosna i Hercegovina treba kvalitetno zaštititi svoju granicu od ilegalnih migracija, da se teret migrantske krize mora rasporediti na cijelu državu i da se prema migrantima mora odnositi na human i dostojanstven način. Sada dolazi zima, ova pitanja nisu riješena i prijeti nam humanitarna katastrofa. Mislim da se hitno, uz pomoć Evropske unije, treba riješiti pitanje zbrinjavanja migranata koji su u Bosni i Hercegovini, kako bismo izbjegli humanitarnu katastrofu.

Očekujem da tu stvar Vijeće ministara i svi drugi nivoi vlasti urade što je prije moguće. Evropska unija pomaže, ali ipak ne onoliko koliko bi bilo potrebno, jer migranti ne žele ostati u Bosni i Hercegovini, već preko BiH žele doći do zapadne Evrope. Na sjednici Predsjedništva BiH predlagao sam i upotrebu inžinjerijskih jedinica Oružanih snaga radi fizičkog zaprečavanja ilegalnih prolazaka, ali nažalost, oko toga nije bilo konsenzusa.

Laž je da sam protiv srpskih kadrova u Upravnom vijeću Centralne banke BiH

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik optužuje Vas da, nakon smjene dva člana, sprečavate imenovanje kadrova srpske nacionalnosti u Upravno vijeće Centralne banke. O čemu je riječ i koliko u svemu ima istine? 

- Tvrdnja da sam protiv srpskih kadrova u Upravnom vijeću Centralne banke Bosne i Hercegovine je najobičnija laž. Smjenu srpskih kadrova inicirao je Milorad Dodik, a ne ja. Naprotiv, ja sam na sjednici Predsjedništva BiH glasao protiv smjene dva člana Upravnog vijeća iz reda srpskog naroda. Glasao sam protiv, jer su razlozi za smjenu bili zakonski upitni, a upitna je bila i sama procedura razrješenja.

Što se tiče imenovanja novih kadrova iz reda srpskog naroda, naravno da neću imati ništa protiv, ali je moj stav da trebamo sačekati okončanje pokrenutog sudskog procesa. Time bismo izbjegli situaciju da se sudovi ponovo bave našim imenovanjima, kao i da se nanese finansijska šteta Bosni i Hercegovini.

NA VRH