INTERVJU Prištinski advokat i politički analitičar

Vlasi za "Avaz": Budućnost Bosne ne zavisi od Banje Luke i zapadnog Mostara

Dodik je preuzeo ulogu ne samo zagovornika politike koja vodi u nestanak Bosne nego aktivnog rušitelja ove države. On se vratio politici Karadžića

Razgovarao: Fahir Karalić / Avaz.ba
05.03.2020 18:10

Vlasi: Srbija se jedina miješa u unutrašnje poslove drugih država

Foto: Avaz

Ugledni prištinski advokat i politički analitičar Azem Vlasi dao je intervju „Dnevnom avazu“ u kojem je, između ostalog, govorio o najavljenom ukidanju carina za Srbiju i BiH, pregovorima Srbije i Kosova, novim krizama koje uzrokuje Milorad Dodik... 

Princip reciprociteta

Premijer Albin Kurti najavio je ukidanje carina za BiH i Srbiju? Otkud ovakva odluka i šta će ona donijeti kada su u pitanju regionalni odnosi?

- Carine je Vlada Kosova uvela u novembru 2018. godine kao sankciju protiv Srbije zbog njenog neprijateljskog djelovanja protiv Kosova na međunarodnom planu. Mjeru su prevršili slavlje, grljenje, euforija predstavnika Srbije na Skupštini INTERPOL-a te godine zato što Kosovo nije dobilo dovoljan broj glasova za članstvo u toj međunarodnoj organizaciji. Nedostajala su četiri glasa.

Srbija je sebi pripisivala zasluge za to, a zapravo delegacija Rusije je kod nekih delegacija utjecala na takav ishod. Za žestoku kampanju na mnoge načine protiv Kosova Srbiji bez sumnje treba novac, koji dobrim dijelom zarađuje preko kosovskog tržišta. Kosovska vlada je odlučila da Srbiji uskrati taj novac koji koristi među ostalim za djelovanje protiv Kosova. A Bosna je obuhvaćena tom istom mjerom zato što pravi društvo Srbiji u takvoj djelatnosti protiv Kosova,  gdje god je moguće, na tim međunarodnim skupovima.

Ta je mjera postigla svoj efekt. Zbog insistiranja međunarodnih faktora koji, inače, podržavaju Kosovo i u interesu Kosova je da se carine ukinu. Pri tome, nova vlada najavljuje da će se carina na robu iz Srbije zamijeniti uvođenjem principa reciprociteta kakav Srbija ima u odnosima s drugim državama nastalim na prostorima bivše Jugoslavije.

A šta je s BiH? 

- Bit će to mjera koja će ukinuti carine i prema Bosni. Inače, BiH nema nikakve koristi, već samo štetu od podržavanja Srbije u njenom djelovanju protiv Kosova. Kada su u pitanju uvedene carine, ako se i ukinu, one se opet mogu uvesti ako se nastavi s takvim ponašanjem protiv Kosova. Da, to bi značilo da može doći do izvjesnog otopljavanja odnosa, ali hoće li se to dogoditi, zavisi isključivo od Srbije i Bosne.

Hoće li i kada Srbija priznati Kosovo?

- Kosovsko pitanje jeste riješeno. Ono je nezavisna država, to znaju i u Srbiji. A Aleksandar Vučić, svjestan realnosti da Kosovo ne može da se vrati u sastav Srbije, stalno govori o nekom „kompromisnom rješenju gdje bi i Srbi dobili nešto, a ne samo Albanci“. Međutim, on nikada ne precizira na kakav kompromis misli.

  • Vlasi: Svakom u Srbiji, pa i ljudima na vlasti jasno je da je Kosovo država i definitivno nema šanse da bude dio Srbije
    Vlasi: Svakom u Srbiji, pa i ljudima na vlasti jasno je da je Kosovo država i definitivno nema šanse da bude dio Srbije Foto: Avaz

Zapravo, svakome u Srbiji, pa i ljudima na vlasti jasno je da je Kosovo država i definitivno nema šanse da bude dio Srbije. A i šta bi Srbija s Kosovom i Albancima poslije svega što se desilo? Međutim, konačna noramalizacija odnosa između Srbije i Kosova podrazumijeva i formalno međusobno priznanje.

U Srbiji još nema nikoga ko će to javno reći ili će takvu odluku donijeti. Za prosječnog Srbina koji je pod utjecajem Srpske pravoslavne crkve Kosovo je „mitsko pitanje“. Ustvari, razgovori vezani za normalizaciju odnosa sa srpske strane su zapravo farsa i odugovlačenje bez stvarne namjere da se odnosi normaliziraju. Ali opasnosti od rata nema, jer je NATO garant mira i stabilnosti na Kosovu. To znači da sukob nikako ne odgovara Srbiji, posebno ne kosovskim Srbima, kojih ima manje od pet posto.

Probosanske snage

Beograd se, čini se, sada okreće i prema Republici Srpskoj. Dokle je Dodik spreman ići i kakvu podršku Srbije on ima?

- Srbija je jedina u ovoj regiji koja se miješa u unutrašnje poslove drugih država u našoj regiji, posebno u Bosni, Crnoj Gori i na Kosovu, a preko SPC-a i u Makedoniji. Srbija to radi i kao ekspozitura interesa Rusije. Dok se u Beogradu naglašava kako Srbija „čuva stabilnost i mir u regiji“ koji navodno drugi ugrožavaju, Beograd direktno podržava i potiče krize i nestabilnosti oko sebe.

Dodik je preuzeo ulogu ne samo zagovornika politike koja vodi u nestanak Bosne nego aktivnog rušitelja ove države. Vratio se politici Karadžića, ali sada, ako može, bez rata. Naravno da opstanak Bosne ne zavisi od njega. Ali opstruirana i blokirana vlast u državi zagorčava život građana svih nacionalnosti.

Pogreške u sporazumu

Od koga onda zavisi budućnost BiH?

- Oni koji su stvorili „Dejtonsku Bosnu“ treba da otklone nedostatke i pogreške u ovom sporazumu. Jer oni omogućavaju ovakvu antidržavnu djelatnost protiv Bosne, samo oni mogu da je onemoguće.

Pri tome, sasvim je jasno da budućnost stabilne i normalne Bosne zavisi od političke konsolidacije, organiziranosti i aktivnosti svih onih kojima je Bosna jedina, a ne rezervna domovina. To je veoma značajno i u ovakvim uvjetima u kojima se ne negira postojanje dva entiteta kao „dejtonska“ realnost. Ne treba stvarati i preko medija utisak da budućnost Bosne zavisi od onih ljudi u Banjoj Luci i zapadnom Mostaru koji nastoje izigravati poglavice svojih etničkih korpusa. Ona zavisi od probosanskih snaga koje se moraju ujediniti i raditi na tome da život državljana Bosne i Hercegovine, svih njenih građana, Bošnjaka, Srba, Hrvata i svih drugih, bude što bolji.

Između Kosova i RS bukvalno nema nikakve veze

Može li se uopće vezati pitanje Kosova s Republikom Srpskom? 

- Možda u ovim politikantskim političkim igrarijama u Beogradu i Banjoj Luci računaju da se nešto ušićari pokušavajući da povežu ova dva pitanja. Ustvari, između Kosova i RS bukvalno nema nikakve veze, ni historijske, ni etničke, ni kulturne niti ikakve druge. Kosovo je bilo dio Jugoslavije i njenim nestankom nije imalo kome pripasti nego biti država kao druge federalne jedinice.

A zna se da je RS nastala nasilnim, protuustavnim rušenjem Bosne, koja je 1992. po istim osnovama kao i druge bivše federalne jedinice postala međunarodno priznata država. Da podsjetimo, BiH je proglašena nezavisnom državom demokratskim putem, putem referenduma na kojem je za nezavisnost Bosne glasalo više od 64 posto ljudi. Glasali su građani svih nacionalnosti.

Bošnjaka je tada u Bosni bilo oko 45 posto. Znači, i da su svi glasali, a nisu, svoje glasove su dali i mnogi Srbi i Hrvati. Ne zaboravimo, Dejton na kojem je uspostavljena RS unutar BiH bio je održan prije nego što je Međunarodni sud u Hagu donio presudu da je krivac za genocid upravo RS. I kako da se entitet s tim imenom RS, odgovoran za genocid, upoređuje i kalkulira nešto s Kosovom?!

Kosovu nikakvi sukobi nisu potrebni, već želi normalizaciju odnosa sa Srbijom. Treba reći da Kosovo neće biti manje država nego što jeste ukoliko nema formalnog priznanja od Srbije. Ipak, do konačne normalizacije će doći kada dođe do obostranog priznanja.    


NA VRH