Kada je Teodor Meron (Theodor) na posljednjoj ovogodišnjoj raspravi u UN-u najavio da će Haški tribunal mandat produžiti do kraja 2017. godine, mnogi su negodovali riječima: “Odgođena pravda je potiranje te pravde!”
No, u slučaju Bosne i Hercegovine, kašnjenje pravde ne smije se prebacivati samo na međunarodne moćnike. Tako smo, zahvaljujući bh. diplomatima, čuli da je Državno tužilaštvo do novembra ove godine imalo 679 registriranih slučajeva, dok je 5.119 osumnjičenika za ratne zločine još slobodno. Oni još “lutaju” bosanskim sokacima i vrletima, i u susjednim zemljama.
Očito se pravdajući i glavnom tužiocu Tribunala, koji je upozorio na sporost bh. pravosuđa, domaći diplomati još su naveli da je "35 tužilaca u domaćem tužilaštvu podiglo (čak) 42 optužnice protiv 82 osobe".
- Očekujemo da će do kraja godine taj broj biti uvećan za do 100, što je za 25 posto od ukupnog broja svih osoba osumnjičenih za ratne zločine u BiH u posljednjih deset godina - rekla je bh. ambasadorica pri UN-u Mirsada Čolaković.
Zato je i kao kap koja je prelila čašu bilo odsustvo osude huškačke retorike Vojislava Šešelja od bh. diplomata u Njujorku. Jer, Šešelja su inkriminirali čak i predstavnici Srbije u UN-u. Govoriti samo jezikom brojki, a ne spomenuti jednog od glavnih autora govora mržnje, Šešelja, kada o tome govore i UN, cio Zapad i ostali, bosanske žrtve rata nisu zaslužile.
Oni koji o tome govore moraju znati da je to najveći moralni zahtjev. Niko se više ne bi smio kriti iza bilo kakve, a kamoli porazne statistike!
