Nekada je prizor na plaži bio gotovo isti – peškir, krema za sunčanje i knjiga u ruci. Danas se uz more češće vide telefoni i tableti, pa se postavlja pitanje jesu li ljudi prestali čitati ili se samo promijenio način na koji dolaze do sadržaja.
Iako se često govori o „krizi čitanja“, podaci i iskustva čitalaca pokazuju složeniju sliku. U Bosni i Hercegovini nema precizne i redovne statistike koja bi pratila ukupan broj pročitanih knjiga, ali istraživanja među mladima ukazuju na različite navike. Studija o mladima u BiH Fondacije „Friedrich-Ebert-Stiftung“ pokazala je da gotovo petina mladih nikada nije pročitala knjigu, dok istovremeno postoji grupa mladih koji redovno čitaju.
Nove navike
Digitalni uređaji nisu ugasili interes za knjige, već su promijenili format. Sve više ljudi koristi elektronske knjige, aplikacije i čitače, dok papirna knjiga i dalje ima svoje vjerne ljubitelje. Ponuda knjiga u BiH je nešto manja nego u Srbiji i Hrvatskoj, no domaće knjižare bilježe interes za različite žanrove, od romana do stručne literature.
Novinarka i promotorka književnog stvaralaštva Kristina Ljevak smatra da se često pretjeruje kada se govori o nestanku čitalačke kulture.
- Mislim da nemamo krizu čitanja i knjige, već krizu izdavaštva i komunikacije između knjige i publike. Ljudi i dalje čitaju, samo ne više isključivo u papirnom obliku. Toliko je danas blogova, podcasta i sadržaja o knjigama da ne bih govorila o sumraku civilizacije - kaže Ljevak za „Dnevni avaz“.
Ipak, ističe da vještačka inteligencija danas ubija spisateljsku kreativnost.
- Uvjerena sam da ćemo se sve više vraćati tradicionalnom pisanju jer ćemo postati previše zasićeni sadržajima koji su AI generisani i objavama koje su nalik jedna drugoj. Došli smo do toga da nam isto izgleda tekst o prodaji tepiha kao o kreativnim radionicama – smatra Ljevak.
Ljetno štivo
Među građanima se i dalje može pronaći mnogo onih koji knjigu nose na odmor. Slađana (54) kaže da i dalje čita na moru, iako je nedavno kupila Kindle.
- Ne mislim da ću prestati čitati papirne knjige, ali želim probati i nešto novo - kaže ona.
Razija (31) navodi da mjesečno pročita najmanje jednu knjigu, od čega većinu kupi, dok Harun (22) priznaje da više koristi digitalne sadržaje.
- Knjige su za mene prošlost, kao što će biti i benzinski automobili. I lektire sam čitao preko tableta ili mobitela, kroz skraćene verzije - kaže on.
Možda se, dakle, ne gubi čitanje, nego se mijenja odnos prema knjizi. Papir možda više nije jedini izbor, ali za mnoge još ostaje simbol odmora, tišine i vremena za sebe.
