Odbrane Jovice Stanišića i Franka Simatovića, bivših funkcionera srbijanske Službe državne bezbjednosti (SDB) osuđenih na po 12 godina zatvora za zločine u Bosanskom Šamcu 1992. godine, zatražile su iznoseći žalbe da Međunarodni mehanizam za krivične sudove (MMKS) ukine kazne i presudu preinači u oslobađajuću, dok je Tužilaštvo u Haagu u odgovoru navelo da Vijeće nije pogrešno zaključilo.

Stanišićevi branioci Vejn Jordaš (Wayne Jordash) i Džo Holms (Joe Holmes) su u obrazloženju žalbi govorili da je Vijeće prihvatilo pretpostavke, a ne ispitalo činjenice pri donošenju osuđujuće presude u postupku na čiju se dužinu Odbrana također osvrnula.

"Ne postoji  prethodna veza"

Branilac Jordaš je naveo kako ne postoji prethodna veza ni kontrola koju je Stanišić imao nad glavnim izvršicioma, niti je dokazano da je on na bilo koji način bio fizički blizu mjestima gdje su izvršena ta planirana djela. Prema njemu je Prvostepeno vijeće samo pretpostavilo da je znao za operaciju i zločine koji bi se mogli dogodoti u Bosanskom Šamcu.

- Stanišić nije uopšte bio blizu mjesta događaja. Nema dokaza je imao komunikaciju sa počinicima. Operaciji nije započela u relevantno vrijeme. Obuka i slanje trupa nisu bili blizu zločina. Većina zločina izvršena je tek nekoliko nedelja kasnije, a najgori zločini su izvršeni nekoliko mjeseci kasnije - kazao je Jordaš koji nije bio prisutan u sudnici, već je žalbu iznosio videolinkom.

Branilac Džo Holms (Joe Holmes) je podsjetio da je Stanišić uhapšen 2003. i da će u junu 2023. godine, kada je planirano izricanje presude po žalbama, biti 20 godina od kada se optuženi prvi put izjasnio o krivici.

- Njegov predmet traje duže i od Međunarodnog krivičnog suda - kazao je Holms, dodajući da je Stanišić proveo 2.471 dan u privoru.

"Preduzeo značajan napor"

Holms je naveo da zločini iz osuđujućeg dijela presude obuhvataju 15 sedmica i jednu općinu, te da je Stanišiću izrečena neproporcionalno duga kazna, kao i da porodične prilike optuženog nisu cijenjene kao olakšavajuće okolnosti.

Stanišićeva odbrana tvrdi kako dokazi pokazuju da je Stanišić preduzeo značajan napor da se postigne mir i da to nije adekvatno cijenjeno.

- Kazna je neproporcijalna i opterećena čitavim nizom grešaka. Treba da bude poništena - zaključio je Holms.

Simatovićeva odbrana se osvrnula na iskaze svjedoka koje smatraju stubovima osuđujućeg dijela presude, među kojima je i jedan od učesnika ubistava civila u Crkvini, obrazlažući da su pogrešno korišteni njihovi navodi.

Franko Simatović, prema riječima branioca Mihajla Bakrača, kao zamjenik načelnika uprave nije mogao da obavlja nijednu drugu dužnost niti bilo kakvu rukovodnu funkciju u “jedinici”.

Branilac navodi da jedini odnos Simatović može imati u obavještajnom smislu i da nema uporišta u dokazima da je imao ikakvu mogućnost samostalnog odlučivanja.

Među prvim općinama gdje je izbio sukob

Bosanski Šamac je, prema odbrani, bio među prvim općinama u kojima je izbio ratni sukob u BiH, a u vrijeme kada se pomenuta grupa obučavala u kampovima Pajzoš, rat u BiH još nije buknuo.

- Ne postoji niti jedan dokaz za aranžman između rukovodstva Bosanskog Šamca i oficira Jugoslovenske narodne armije (JNA). Ne postoji dokaz da su se ova lica obučavala u kampovima u kojima je Franko Simatović imao autoritet - rekao je Bakrač.

Branilac Vladimir Petrović je rekao da je Simatović bio sedam ili šest nivoa ispod mjesta sa kojeg se rukovodi službom.

- Ne može se uključivati masakr u Crkvini ni bilo koje drugo djelo počinjeno u Bosanskom Šamcu. Ne postoji dokaz da je Simatović uputio jedinicu u Bosanski Šamac kako bi činila zločine - naveo je branilac Petrović.

Odbrana je na kraju izrazila uvjerenje da će biti donesena oslobađajuća presuda.

Zločini nisu bili eksces

Stanišić i Simatović su presudom iz juna 2021. osuđeni na po 12 godina zatvora i proglašeni krivim što su učestvovali u formiranju i rukovodili Jedinicom za posebne namjene pod ovlaštenjem SDB-a Srbije, čiji pripadnici su počinili zločin u Bosanskom Šamcu, dok su oslobođeni optužbe za zločine u Bijeljini, Zvorniku, Doboju, kod Trnova i Sanskom Mostu.

Tužilaštvo je u odgovoru na žalbene navode Odbrane navelo da Stanišić i Simatović nisu pokazali da je Vijeće pogriješilo kada je zaključilo da su pomagali i podržavali etničko čišćenje u Bosanskom Šamcu.

- Njih je trebalo osuditi na daleko veće kazne - istakla je tužiteljica Laurel Baig.

Ona je napomenula da je plan za napad na Bosanski Šamac postojao od najmanje avgusta 1991. i da je Stanišić po prirodi svog posla znao za te planove te je ukazala na presretnute razgovore zabilježene šest mjeseci prije početka obuke.

- Zločini u Šamcu nisu bili nekakav eksces, bili su u skladu sa širim obrascem zločina - navela je tužiteljica.

Sjednica se u Mehanizmu nastvalja sutra, 25. januara, kad je planirano da žalbu iznese Tužilaštvo, te Odbrane odgovore na njihove navode, o čemu će putem live bloga izvještavati BIRN Bosne i Hercegovine.