Iako je priča o gradnji Jadransko-jonske autoceste (JJAC), kako se čini, na dugu štapu, u posljednje vrijeme sve se češće može čuti da će ovaj projekt zahvatiti i našu državu.

Navodno, načelni dogovor o tome već je postignut i na nedavnom sastanku u Briselu, a  trasa bi, prema dosadašnjem prijedlogu, prolazila kroz BiH u dužini od 110 kilometara.

Šture informacije

Mada su preuranjene bilo kakve priče o tome kuda će ta cesta ići te se čak iznose i neka nelogična rješenja, u svim opcijama spominje se Počitelj kao čvorište, odnosno ovaj grad je na karti planiranog položaja JJAC u BiH označen kao Interregionalni čvor.

Naša ekipa jučer je posjetila ovaj gradić, čiji su mještani, kako kažu, izvojevali borbu protiv betonskog monstruma, odnosno spornog mosta na autoputu koridora 5C. Ipak, kao uostalom ni većina u Hercegovini, o projektu JJAC skoro ništa ne znaju. No, slažu se da bi Jadransko-jonska autocesta za ove krajeve imala pozitivan efekt.

U Studencima kod Ljubuškog: Spajanje s autoputem koridora 5C

- Ovdje se slabo o tome zna i priča, pa i od nadležnih dolaze šture informacije. Čuli smo da bi ovdje, vjerovatno iznad Počitelja, oko naselja Modrič, bilo čvorište i da bi se spajala s autoputem koridora 5C. Prekoputa Počitelja, brdom bi trebao ići tunel prema Zvirovićima, gdje već postoji prilaz, odnosno autoput prema Bijači. Od čvorišta prema Počitelju ta Jadransko-jonska cesta trebala bi ići prema Stocu, odnosno Trebinju, a valjda bi Neum dobio spojnu traku - pojašnjava nam Dževad Ibrulj.

On ističe da, u tom slučaju, ni Počitelj ne bi ostao slijepo crijevo te da je prosperitet ovog gradića na prvom mjestu.

Velik zalogaj

Njegova sugrađanka Manuela Kapetanović kaže da joj je u tu priču teško povjerovati. Jer, kako ističe, bilo bi lijepo da i BiH bude dio tako velikog međunarodnog projekta.

- Nekako mi se čini da je to velik zalogaj za BiH. Ali, ako dođe do toga, bit će odlično - kaže ona.

Iako kroz ljubuški kraj Jadransko-jonska autocesta ne bi prolazila, ipak bi zbog autoputa na koridoru 5C i za tamošnje mještane imala veliki značaj. U Studencima kod Ljubuškog i u Trebižatu, gdje su sagrađeni mostovi na poddionici Zvirovići - Kravice, mještani nisu bili raspoloženi za priču. Kažu da su se „mnogi opekli o koridor 5C“.

 - Ljudi su masovno kupovali zemlju, jeftino, i zasadili masline. Mislili su da će baš preko njihove zemlje ići cesta, pa će dobiti velika obeštećenja. Ali, prevarili su se. I šta im je preostalo nego da beru masline - kaže nam jedna mještanka.

Samo poplave

Upućeniji tvrde da bi trasa JJAC veliki prosperitet donijela Popovom polju, jer, kako nam je rečeno, tim ljudima koji se bave isključivo poljoprivredom iz FBiH stižu samo poplave.

Kapetanović: Teško povjerovati

S obzirom na to da bi dio JJAC kroz BiH, odnosno Federaciju, prolazio isključivo kroz HNK, tražili smo mišljenje i nadležnih u Kantonalnoj vladi. No, iz resornog ministarstva rečeno nam je da ćemo njihov stav dobiti najvjerovatnije danas, u pisanoj formi.

Karta položaja

Prema karti planiranog položaja JJAC u BiH, bila bi iskorištena dionica na koridoru 5C do Počitelja te bi autocesta bila usmjerena prema Stocu, odnosno iza njega. A u mjestu Čvaljine bila bi usmjerena južnim dijelom Popovog polja do Visočnika te preko pograničnog mjesta s Crnom Gorom Nude-Aranđelovac, južno od Trebinja.

Sedam zemalja

Trasa Jadransko-jonske autoceste položena je uz istočnu obalu Jadrana i Jonskog mora - od Trsta u Italiji do Igoumenitse u Grčkoj, u ukupnoj dužini od približno 1.110 kilometara. Prolazi kroz sedam zemalja: Italiju, Sloveniju, Hrvatsku, BiH, Crnu Goru, Albaniju i Grčku.