Ustavno uređenje Bosne i Hercegovine nije kočnica u njenom funkcioniranju i prepreka evropskom razvoju zemlje, već neevropski orijentirane političke elite, koje su deklarativno zagovornici euroatlantskih integracija, ali u praksi zaobilaze taj put da ne bi ostali bez vlastite moći, upozorio je u razgovoru za "Dnevni avaz" Radomir Nešković, politički analitičar iz Banje Luke.
Zbog toga je, napominje on, napredak BiH nakon oktobarskih izbora neizvjestan. A bh. političke elite ne žele uvesti zemlju u EU jer bi to značilo potpunu promjenu načina upravljanja državom - ograničavanje njihove moći, mogućnosti njihovog bogaćenja i kraj polufeudalnom sistemu.
- U takvom sistemu onaj ko dobije najveću podršku građana na izborima, ne postaje vršilac odgovorne javne funkcije, već doslovno vlasnik vlasti - govori Nešković.
Predizborna koaliranja i ponašanje vladajućih stranaka, s druge strane, kako napominje, govore upravo u prilog tezi da je vlast prioritet u političkom djelovanju svima, a programske strategije i ponuđeni izbori nepoznanica i kandidatima i glasačima.
- U RS ovi koji su na vlasti ne priznaju greške i žele nastaviti sve kao i do sada, uprkos tome što je mnogo nezadovoljnih. S druge strane, opozicija želi promijeniti vlast, ali još nemamo podatke o tome koje promjene nam to oni nude - napominje Nešković.
Prema njegovim mišljenju, u FBiH je malo specifičnije stanje.
- Mislim da će rejting Fahrudina Radončića i njegove stranke porasti u bošnjačkom biračkom tijelu i da će biti nezaobilazan faktor u formiranju vlasti - ističe Nešković.
Ojačati ozbiljno civilno društvo
U BiH bi, napominje Nešković, trebalo ojačati poziciju ozbiljnog i integriranog civilnog društva i razviti mogućnosti da se u poslaničkim mjestima ukine monopol.
- To znači da bi pravo na državno odlučivanje, donošenje zakona i uređenje imali i nestranački poslanici, predstavnici organizacija, sindikata, boraca, penzionera, osoba s invaliditetom, žena... Umanjilo bi to monopol političkim partijama - kaže Nešković.