BIH

Posmrtni ostaci Zmaja od Bosne bit će prebačeni u Gradačac

180 godina od smrti Husein-kapetana Gradaščevića

S. DEGIRMENDŽIĆ

17.8.2014


Danas se navršava 180 godina od smrti Husein-kapetana Gradaščevića, velikog borca iz vremena osmanske okupacije Bosne, koji je hrabro ustao protiv ugnjetavanja tadašnje najveće svjetske sile. Husein Gradaščević rođen je 1802. godine, a umro je na današnji dan 1834. u 32. godini od kolere u Istanbulu.

Višenacionalni pokret

U kratkom i burnom životu tokom kojeg je bio na čelu Gradačačke vojne kapetanije, a zatim vođa Pokreta za autonomiju Bosne zaradio je reputaciju mudraca i junaka.

 

Boga se bojim malo, sultana nimalo, a vezira k'o dorata svoga, jedan je od najpoznatijih citata Husein-kapetana Gradaščevića.

 

Prije posljednje agresije na BiH, Husein kapetan Gradaščević je, kako za „Avaz“ govori profesor Enver Imamović, historičar, u knjigama predstavljan kao predvodnik Pokreta za autonomiju Bosne, koji je okarakteriziran kao pokret begova i aga da sačuvaju svoje tadašnje privilegije i socijalni status.

 

- To je predstavljano tako jer su historiju BiH pisali stranci, uglavnom iz Srbije i Hrvatske. Međutim, mi danas činjenično znamo da su događaji koje je pokrenuo Husein Gradaščević imali čisto oslobodilački karakter od turske okupacije ili barem dobivanje autonomije. Gradaščevićev pokret činili su muslimani i katolici naročito iz sjeverne Bosne i Posavine i to je bio jedan opći pokret za oslobođenje zemlje od turskog jarma - naglašava Imamović.

 

Imamović: Oslobođenje zemlje od turskog jarma (Foto:I.Šebalj)

Danas, 180 godina nakon smrti ovog velikana, poznatog i pod imenom Zmaj od Bosne, njegove kosti još leže u Istanbulu. Prijeratne vlasti Gradaščević nije zanimao, a ni predstavnici poslijeratne BiH nisu se potrudili da kosti jednog od najvećih sinova Bosne vrate u domovinu.

Zapušten mezar

Naprotiv, političari iz vlasti, naročito iz redova SDA, često su gosti Turske, ali nikada nisu posjetili mezar jednog od najvećih junaka domovine.

Profesor Imamović kaže da je prije desetak godina pokrenuta inicijativa da se Gradaščevićevi posmrtni ostaci vrate u njegov rodni Gradačac, te da bi ove aktivnosti trebale uskoro biti okončane.

- Pokušaj da se njegovi posmrtni ostaci prebace u zemlju nailazi na nevjerovatan otpor, mogu reći unutar samih Bošnjaka i neki žele taj čin iskoristiti za politička prepucavanja. Zato mi taj proces želimo zadržati što dalje od političara i to radimo putem nestranačkih i nevladinih udruženja - kaže Imamović, naglašavajući da je Gradaščević, uz Kulina bana i kralja Tvrtka, najvažnija historijska ličnost u borbi za nezavisnost Bosne.

 

Fotografija sa stranice historijagradacac.blogger.ba: Navodi se da je na fotografiji Gradaščevićev mezar

 

Prema podacima s internetske stranice historijagradacac.blogger.ba, Gradaščević je, a što je potvrdio i profesor Imamović, ukopan na mezarju Ejub u Istanbulu. Na toj stranici postoji i fotografija za koju se tvrdi da su na njoj Gradaščevićev mezar i nišan.

Historijska izdaja


Profesor Imamović podsjeća da bi bosanska vojska, odnosno Pokret za autonomiju s Gradaščevićem na čelu ostvario izuzetan rezultat da je bilo jedinstva među Bošnjacima.

- Nakon niza dobivenih bitaka, u onoj ključnoj kod Sarajeva 1832. u blizini današnjeg Stupa, pri već dobivenoj bici, bosansku vojsku su sleđa napale snage Ali-paše Rizvanbegovića, stolačkog kapetana, koji je zbog ličnih interesa ostao vjeran sultanu i tako je pokret doživio poraz - ističe profesor.

Ima Bosne

U čuvenom razgovoru Husein-kapetana Gradaščevića s turskim beglerbegom, kada mu je beglerbeg rekao: „Nema više Bosne, a neće biti ni Bošnjaka, Huseine... Gineš za državu koja nikad nije postojala niti će“, Gradaščević mu je odgovorio sljedećim riječima: „Ima Bosne, beglerbeže, i Bošnjaka u njoj! Bili su prije vas i ako Bog da, bit će i poslije vas!“

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.