Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH i Tužilaštvo BiH jučer su u Sarajevu organizirali radni skup o primjeni odredbi člana 162b Krivičnog zakona BiH, koje se tiču zabrane odlaska bh. državljana na ratišta u svijetu.

Sa skupa su upućene poruke o spremnosti policijskih agencija i pravosudnih institucija da provedu zakon koji predviđa sankcioniranje svih učesnika u lancu organizacije, finansiranja i odlaska na strana ratišta, a radi stvaranja što sigurnijeg ambijenta kako za građane BiH tako i region, pa i šire.

Stvoriti ambijent

Mirsad Vilić, direktor Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH, kazao je da se određeni broj građana BiH pridružuje paravojnim jedinicama van zemlje, bilo organizirano ili samostalno, za novac ili neke druge povlastice, te da svojim povratkom u BiH potiču i druge da to čine. Upravo donošenje i primjena Krivičnog zakona to bi trebali promijeniti.

 - Na ovaj način stvoren je ambijent da se uputi jasna poruka onima koji bi htjeli da na bilo koji način učestvuju u takvim pojavama da neće proći nekažnjeno - naglasio je Vilić.

Goran Salihović, glavni tužilac Tužilaštva BiH, koji je, također, prisustvovao jučerašnjem skupu, podsjetio je na nedavno provedenu uspješnu akciju "Damask" te izrazio zadovoljstvo saradnjom Tužilaštva i policijskih agencija na svim nivoima.

Na novinarski upit hoće li Tužilaštvu biti teško dokazati krivično djelo terorizma u slučajevima odlazaka u strane ratove, Salihović je rekao da su takva "djela sigurno teško dokaziva, ali sve zavisi od svakog pojedinačnog slučaja".

- Mi smo među prvima primijenili ovaj zakon i svi će morati učiti iz odredbi ovog zakona. I Tužilaštvo i Sud i policija. Vidjet ćemo šta imamo od dokaza, nećemo nikoga optuživati proizvoljno, samo sa čvrstim dokazima ćemo ići, kao i u ostalim slučajevima - naglasio je Salihović, koji nije mogao govoriti o broju bh. građana na stranim ratištima.

Važnost prevencije

Vlado Azinović, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu i ekspert za pitanja terorizma, jedan od učesnika skupa, novinarima je kazao da je u ovom slučaju važna prevencija.

- U zemlji koja ima najveći broj mladih u dobi između 15 i 24 godine nezaposlenih u svijetu, kriminalizacija i hapšenje ne mogu biti jedini mehanizmi kojima ćemo se boriti protiv ovog fenomena. Moramo razviti neke druge programe za odvraćanje i prevenciju, koji će uključiti porodicu, obrazovne institucije, pa i medije - naglasio je Azinović.  

Vraćaju se razočarani

Profesor Azinović kazao je da su razlozi odlaska bh. građana na sirijsko ratište uglavnom ideološki ili finansijski, te da svi oni koji se vrate predstavljaju potencijalnu opasnost po sigurnost. No, ističe da ima saznanja da je sve više onih koji se iz Sirije vraćaju razočarani.

- Ljudi su shvatili da tamo nisu samo loši i dobri, jer su se ti dobri iz njihove perspektive počeli tući između sebe i ginuli su jedni od drugih - kaže Azinović.