Utvrda koja je Tuzlu štitila od upada hajduka i austro-ugarske vojske sa sjevera, poznatija kao barutana, na brdu Gradina propada više od 40 godina i jedan je od najugroženijih spomenika kulture.
Nemirna vremena
Iako su ga građani zaboravili, a mnogi i ne znaju za ovaj objekt, uposlenici Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona bore se za njegov opstanak.
- Nedavno je Nedim Zahirović, doktor orijentalistike, koji radi u jednom institutu u Njemačkoj tokom istraživanja pronašao jedan dokument u kojem piše da je barutanu napravio narod Tuzle krajem 17. stoljeća. Bila su to nemirna vremena, kada su se Osmanlije povlačile nakon poraza kod Beča, a Tuzla je tada bila palanka, odnosno utvrđeni grad čiji su zidovi bili od drvenih bedema, obloženi zemljom i blatom - pojasnio je mr. Rusmir Djedović, stručni saradnik za prirodno i etnološko naslijeđe.
U barutani koja se sastoji od dva objekta opasana bedemom od kamena, kasnije su austro-ugarski vojnici čuvali barut pa od toga potiče naziv objekta.
- Bio je tu depo za eksploziv, barut. Na kartama s kraja 19. stoljeća objekt je obilježen kao „Pulver magacin“, a pulver na njemačkom znači barut. Krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća u prostorima dvije kule barutane bile su smještene postavke Muzeja istočne Bosne Tuzla. Kustosi su se smjenjivali u dežuri, a objekt su posjećivale ekskurzije, historičari, studenti i drugi. Međutim, jedno jutro kada je došao na posao, kustos je zatekao veliki nered. Vandali su opljačkali i uništili brojne postavke, među kojima i poznatu maketu tuzlanske čaršije iz osmanskog perioda, autora Dragiše Trifkovića - kazao je Djedović.
Djedović i Bajrektarević pored makete barutane
Dođe da je bivši Republički zavod za zaštitu historijskih spomenika barutanu stavio pod zaštitu prije zadnjeg rata.
Devastirana kula
- Veća kula se urušila, kao i krov i zidovi i vanjski dio bedema. Ostala je manja kula, ali ona je devastirana. Sve je zaraslo u šumu i grmlje i skoro je nemoguće prići. S JKP „Komunalac“ vidjet ćemo koliko bi koštalo da radnici iskrče šiblje - izjavio je prof. Benjamin Bajrektarević, direktor Zavoda, dodajući da se prikuplja dokumentacija za izradu projekta sanacije.
Aplikacija Komisiji
Djedović i Bajrektarević namjeravaju aplicirati kod Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika BiH da bi se barutana proglasila nacionalnim spomenikom.
