Može li biti ugrožen euroatlantski put BiH

Tragom informacija o pojačanoj aktivnosti obavještajaca u našoj zemlji

S. DEGIRMENDŽIĆ
21.10.2014 20:07

Prisustvo pripadnika iranske tajne obavještajne službe u BiH pojačano je od početka septembra, kao i aktivnosti iranskih službenika i diplomata, a navodno se u BiH nalazi oko  1.000 pripadnika tajnih obavještajnih službi Irana, Pakistana, Kuvajta i Saudijske Arabije, od kojih je čak njih 650 iz Irana, prenijeli su jučer bh. mediji pozivajući se na izvore bliske obavještajnim krugovima u BiH.

Sigurnosni vakuum

Prema tom izvoru, ovo su posebno alarmantni podaci s aspekta euroatlantskog puta BiH. Naročito jer, prema istim izvorima, posljednjih mjesec i po osobe povezane s iranskom obavještajnom službom najviše kontaktiraju predstavnike nevladinog sektora i osobe okrenute radikalnom islamu i terorizmu.

Zvaničnu potvrdu, ali ni demanti ovih informacija, u Sarajevu jučer nismo mogli dobiti. No, stručnjaci upozoravaju da bh. sigurnosne i druge službe moraju posebno voditi računa o tome kada aktivnosti stranih zvaničnika u našoj zemlji izlaze iz zakonskih, odnosno diplomatskih okvira.

Denis Hadžović, generalni sekretar Centra za sigurnosne studije, kaže da je to veoma važno u kontekstu aktuelne situacije u našoj zemlji. Posebno, kako kaže, s obzirom na to da je u BiH prisutan sigurnosni, politički i ekonomski vakuum i da zbog toga predstavlja pogodno tlo za prijetnje poput terorizma.

 - Zbog toga što je u BiH prisutan malo veći utjecaj nekih sila poput Rusije i Turske ona je svakako je bezbjednosno interesantna za obavještajne službe. Stoga se mora reagirati u slučajevima da se primijeti da neke aktivnosti prevazilaze diplomatske norme. Baš kao u slučaju s dvojicom iranskih zvaničnika, za koje je prošle godine Fahrudin Radončić, tadašnji ministar sigurnosti, poveo proceduru da im se otkaže gostoprimstvo u našoj zemlji jer su prekršili norme diplomatskog ponašanja - kazao je Hadžović.

Važna saradnja

Ističući da je zbog toga što za iznesene informacije nema zvanične potvrde, teško utvrditi koliko su objavljeni podaci vjerodostojni, a samim tim koliko i predstavljaju opasnost za BiH na njenom evropskom putu, Mirza Smajić, profesor na Odsjeku odbrana i sigurnost Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, ocjenjuje da je za BiH prvenstvena važnost u njenoj opredijeljenosti za euroatlantske integracije.

- BiH je jasno rekla da želi biti dio euroatlantskog tima, mi smo članica antiterorističke koalicije i vjerujem da naše obavještajno-sigurnosne agencije i druge nadležne institucije kvalitetno rade svoj posao - kaže Smajić.

Ko su sumnjivi diplomati?

Mediji su prenijeli da je bh. sigurnosnim službama posebno interesantan šef iranske obavještajne službe koji radi pri iranskom ministarstvu sigurnosti i informiranja (MOIS) Abolghasem Parhizkar, koji ima diplomatski pasoš i za kojeg se tvrdi da je ove godine dva puta dolazio u BiH.

Navodno na diplomatski pasoš u BiH ulaze Nasrolah Pezhmafar i Mohamad Mahdi Fadakar Davrani, a na službeni Vahid Hozouri i Sorouh Jusefi, te da je posebna pažnja obraćana na jednog sumnjivog "diplomatu" koji je došao u Sarajevo, a koji je prije toga boravio u Tajlandu, Indiji i Gruziji, gdje su ranije izvedeni teroristički napadi.

NA VRH