Svoju želju za povratkom Bošnjaci su prije 14 godina dokazali podizanjem desetina šatorskih naselja u okolini Foče. Na stotine njih u Kozjoj Luci, Jeleču, Čelikovom Polju, dolini Sutjeske trpjelo je provokacije, u pratnji EUFOR-a uklanjalo barikade na putu do svojih porušenih domova. U Skupštini općine Foča nekada je sjedilo i po 18 bošnjačkih odbornika. Očekivalo se da će politika prepoznati šansu za reintegraciju zemlje, a danas mnogi sumnjaju da joj to uopće nije bila namjera.

Zgrada socijalnog

- Povratak je davno završen. Ko se htio vratiti, vratio se. Ko je htio prodati, prodao je. Čovjek koji, poput mene, nema gdje, mora negdje. Kriva je ova naša nakaradna politika koja nas je dovela u ovu situaciju. Ona dolazi iz Sarajeva, jer nema odakle drugo. Tamo se kroje planovi šta će se i kako u Foči raditi, kome će se paketi dijeliti i sve se radi stranački - kaže razočarani povratnik Emil Mezbur. 

Foto: Avaz (Porodica Mezbur: Trehnuli nas k'o iz aviona)

U fočanskoj zgradi socijalnog stanovanja on živi od 2011. godine. Njegovi sinovi Amel i Mahir trenutno su jedini đaci bošnjačke nacionalnosti u Foči, a Amel prvi srednjoškolac nakon rata.

- U početku je bilo teško. Dok se ne navikneš. Sada nema problema. S djecom u školi se slažem, imam mnogo prijatelja u razredu, a družimo se i nakon škole. Igramo košarku ili fudbal, a ja treniram tenis. Osvojio sam treće mjesto na turniru - kaže nam Amel, učenik prvog razreda Mašinske škole. 

Dječiji doplatak i „Preporodova“ stipendija jedini su prihodi u porodici Mezbur. 

- Trehnuli su nas isto k'o iz aviona. Dali su nam ove zidove da bi sebe podizali kod međunarodne zajednice. To rade preko mene, moje porodice i ljudi koji su u sličnoj situaciji. A u Foči, u gradu, nema nas ni 20! Zbog toga ćemo pored postojećeg udruženja povratnika, koje je u službi politike, uskoro osnovati Udruženje „Foča opstanak“ - ističe Emil Mezbur. 

Desetogodišnja obećanja 

Među prvima u selo Ravnice u Kratinama vratio se i fočanski imam Salem ef. Ćemo. Imami su, kaže, često u situaciji da starijima dovezu vreću brašna, jer nema ko drugi. Sve što su Kratinjani imali prije rata, struju, ambulantu, prodavnicu, put, danas nemaju, a na njihovim ognjištima zadržava ih samo želja za opstankom. 

Foto: Avaz (Ef. Ćemo: Od ljubavi i patriotizma se ne živi)

- Nije rješenje da se čovjeku napravi kuća, jer tek tada nastane problem. Od zidova ne može živjeti, a niko mu nije omogućio da posije lijehu luka, sto kila krompira i da tako zaradi za život. Lijep je primjer Islamske zajednice, koja je ove godine kurbane kupila od povratnika. To je trebalo i ranije da radimo. Faza koju su vodila ministarstva i organizacije je završena. Posljednje dvije-tri godine ne znam da se iko vratio na područje Foče, a oni koji su se ranije vratili sada odlaze. Naredna faza povratka može biti jedino na ekonomskim osnovama. Ljudima treba omogućiti da na svojim imanjima zarade finu plaću za život. Od ljubavi i patriotizma ne može se živjeti. U mojoj mjesnoj zajednici deset godina imamo obećanja da će nam napraviti put, da ćemo dobiti struju, samo što nije, a mi ne znamo ni koliko smo petroleja i fitilja za fenjer do sada kupili – ističe ef. Ćemo. 

Nekima je veći interes bio da Fočaci glasaju u Sarajevu, a ne u Foči

- Povratak nije uspio zato što ga je vodila politika, a ne država. Politika je bila sklona da manipulira građanima zbog tih nesretnih glasova i pozicija, tako da je nekima veći interes bio da Fočaci glasaju u Sarajevu, za njihove pozicije, nego u svojoj Foči. Sve je počelo usvajanjem zakona o pasivnoj registraciji birača. Svima koji nemaju ličnu kartu iz Foče tada je onemogućeno da glasaju, a da im prethodno nisu stvoreni uvjeti da se vrate - kaže Lutvo Šukalo, jedan od prvih funkcionera Bošnjaka u RS, danas savjetnik načelnika općine Foča.

Foto: Avaz (Šukalo: Savjetnik načelnika)

Rušenje barijera među ljudima

Obnova Aladža džamije, započeta prije nekoliko dana, jedna je od rijetkih prilika da stanovnici Foče, i Bošnjaci i Srbi, dobiju posao. Za sada na kamenolomima u blizini Miljevine i Slatine radi šest povratnika. 

Milivoje Nešić i Mile Kostović pripremaju lokalitet džamije za početak zidanja.

- Ja moram reći da je ovo historijski objekat i da je čisti vandalizam ko je ovo dir'o. I ovo je vjerski objekat kao što je i crkva. Imam pet članova porodice, dvoje djece mi je na birou, pa sam primoran da pod stare dane radim. Hvala ovim ljudima od sveg srca što su mi omogućili da zaradim koju markicu - kaže Nešić. 

Foto: Avaz (Nešić i Kostović na gradilištu za obnovu Aladža džamije)

Na pitanje mogu li se među ljudima porušiti barijere koje je podigla politika, Mile Kostović odgovara da je njegova snaha Bošnjakinja. Želje Fočaka, bez obzira na vjeru i naciju, su iste, skromne i ljudske - da političari zaposle mlade, a starijima daju penzije.