Nakon puštanja na slobodu, u spektakularnoj akciji „Gibraltar“ uhapšenih čelnika marketinških agencija, javnih kompanija i medijskih radnika, osumnjičenih za organizirani kriminal, pranje novca i porezne utaje putem tzv. offshore kompanija, postavilo se i pitanje u kojoj su mjeri uopće bh. agencije za provođenje zakona osposobljene za istraživanje ove vrste privrednog kriminala.

Teško utvrditi

Podsjetimo, istragom je utvrđeno da su osumnjičeni u slučaju „Gibraltar“, na osnovu krivotvorenih ili štetnih ugovora i faktura stekli protivpravnu imovinsku korist u iznosu većem od pet miliona eura tako što su taj novac izvukli na račune offshore kompanija u inozemstvu, konkretno na Gibraltaru, te da su dio zadržali na računima tih kompanija, dok je drugi prebačen na njihove račune.

Međutim, Sud BiH je u obrazloženju svoje odluke naveo kako kvalitet dostavljenih dokaza Tužilaštva BiH ne zadovoljava standarde osnovane sumnje da su osumnjičeni počinili krivično djelo, pa su i pušteni na slobodu. Naš list uputio je zvanične upite Tužilaštvu BiH, Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), te Federalnoj upravi policije (FUP), u kojima smo tražili informacije o tome kakvi su njihovi kapaciteti te osposobljenost kod dokazivanja ovakve vrste privrednog kriminala.

Do zaključenja ovog broja iz Tužilaštva BiH nismo dobili odgovor, dok su nam u FUP-u rekli kako su se rijetko bavili ovakvim i sličnim slučajevima, te da to mahom radi SIPA.

Iz SIPA-e smo, pak, dobili odgovor kako su pripadnici te agencije prilikom rada na više predmeta u proteklom periodu uočili upotrebu računa otvorenih na ime offshore kompanija.

- Najveći broj ovih predmeta odnosio se na trgovinu vrijednosnim papirima, gdje su se offshore kompanije pojavljivale kao strane u trgovanju, a gdje se novac „skidao“ s računa tih kompanija na račune fizičkih i pravnih osoba ili se izvlačio iz firmi na račune offshore kompanija - rečeno nam je u SIPA-i.

Iz ove agencije pojašnjeno je da se u određenom broju predmeta pojavljuju offshore kompanije kao izvor većih iznosa novca koji primaju fizičke i pravne osobe u BiH, gdje je teško utvrditi stvarno porijeklo novca, odnosno stvarnu prirodu transakcija.

- Isto tako, u određenim bankama u BiH uočeno je otvaranje računa na ime ovakvih kompanija, gdje su prometovani veći iznosi novca. Možemo reći da je finansijsko-obavještajni odjel SIPA-e u svom dosadašnjem radu efikasno izvršavao poslove i zadatke iz svoje nadležnosti u skladu sa Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti - kažu iz ove agencije.

Dozvole i ugovori

Treba napomenuti da je offshore kompanija preduzeće osnovano u drugoj zemlji zbog poreznih ili drugih pogodnosti, te da praktično svako može legalno registrirati offshore kompaniju i to vrlo jednostavno. Registracija je moguća i putem interneta.

U pravilu, offshore kompanije u svijetu predstavljaju zakonit način poslovanja koji se koristi za jeftinije poslovanje i kojim se služe brojni svjetski biznismeni, no ukoliko se one koriste za izbjegavanje plaćanja poreza ili pranje novca, onda se radi o klasičnom kriminalu.

Na Gibraltaru, primjerice, malom finansijskom raju, otvaranje kompanije košta najviše 150 funti odnosno 370 KM, a ona će onda biti registrirana u roku od 24 sata. Jeftinija registracija iznosi samo 20 funti, a u tom slučaju se na registraciju čeka tri radna dana.

Inače, američki institut „Global Financial Integrity“ (GFI) u prošloj godini je objavio izvještaj prema kojem je iz BiH u periodu od proteklih deset godina u zemlje „poreznog raja“ prebačeno više od 836 miliona dolara, no stručnjaci tvrde da je ova cifra daleko veća.

Izvršni direktor „Transparency Internationala BiH“ Emir Đikić kaže za "Avaz" kako bi istražnim organima trebali biti dostupni svi dokumenti koji se odnose na ovakvu vrstu kriminala.

- Da bi se prebacivao novac na te offshore kompanije, u Federaciji se, primjerice, mora imati dozvola Federalnog ministarstva trgovine. Također, prema Zakonu o pranju novca BiH jasno se propisuje posjedovanje ugovora. Tokovi novca se vrlo lako mogu pratiti i ne bi trebalo biti problem da se provede adekvatna istraga. U slučaju „Gibraltar“ su i neke evropske zemlje vršile istragu - podsjeća Đikić.

Đikić: Svi dokumenti bi trebali biti dostupni  

Uprkos svemu, on smatra da Tužilaštvo BiH i agencije svojim primjerima pokazuju da nisu do kraja osposobljeni da adekvatno i konsekventno procesuiraju slučajeve privrednog kriminala.

- To se ogleda u padanju optužnica. Posebno je to izraženo kod procesuiranja visokopozicioniranih zvaničnika. U slučaju „Gibraltar“ još se ne može reći da je pala, jer je proces u toku. Treba vidjeti kojim se sve dokazima raspolaže. Smatram, međutim, da se Tužilaštvo BiH ponaša kao da nema nikakve odgovornosti u ovoj priči. Imamo akcije koje su gromoglasno provedene, kao i privođenja, ali nemamo presuda. Ostaje da se vidi i je li Tužilaštvo sposobno da pripremi ovakve vrste slučajeva - kazao je on.

Bukva, Džaferagić i Štrbac oslobođeni

Dok su naši susjedi procesuirali brojne slučajeve zloupotrebe offshore kompanija, u BiH je do sada poznat još jedino slučaj prevare iza koje stoje offshore kompanije, kojim se bavila Federalna uprava policije (FUP).

Prema pisanju Centra za istraživačko novinarstvo, FUP je ujesen 2011. godine Državnom tužilaštvu podnio krivičnu prijavu za organizirani kriminal protiv zastupnika firme „Mat Investment Group“ Muhameda Bukve, njegovog zeta Emira Džaferagića, te Marka Štrpca iz Viteza. Prijava je, međutim, s državnog proslijeđena tužilaštvu na kantonalnom nivou.

Kantonalno tužilaštvo Sarajevo je u junu 2012. godine podiglo optužnicu protiv Bukve, Džaferagića i Štrpca. U optužnici je navedeno da su se oni lažno predstavljali kao predstavnici nepostojećih investicionih fondova „Mat Project Limited Company By Shares", „Mat Investment Group CO" i „Future Trend Investment Holding Limited" iz Hong Konga.

Oštećeni, koji su tvrdili da su žrtve piramidalne prevare, govorili su o tome da su Bukvi, Džaferagiću i Štrpcu dali minimalno 5.000 eura i proviziju od 750 eura, od kojih su čuli o unosnom poslu koji je rizičan, ali i visokoprofitabilan. Zanimljivo je da je u tom sudskom procesu svjedočio tadašnji SDP-ov delegat u Domu naroda Državnog parlamenta Hasan Bećirović, koji je u međuvremenu umro. On je izjavio kako je Bukvi dao 30.000 eura, a dobio je natrag 17.000 eura. Ipak, rekao je da se ne osjeća prevarenim, jer je „rizik finansijskog ulaganja takav!“

No, prvostepeni postupak na Općinskom sudu u Sarajevu u ovom slučaju okončan je oslobađajućom presudom.