Budućnost BiH je u Evropskoj uniji. O tome postoji puni konsenzus među državama članicama, a Slovenija je spremna dati vam podršku na tom putu, rekao je u ekskluzivnom intervjuu za "Avaz" ministar vanjskih poslova Slovenije Karl Erjavec.

Nesumnjivo je jedan od najvećih lobista među evropskim diplomatima na ubrzanju evropskog puta BiH. Posebno je, kaže nam, bio angažiran u proteklim danima i sedmicama pišući ključnim evropskim zvaničnicima dopise u kojima zagovara potrebu za poticanjem BiH naprijed na putu ka Evropskoj uniji.

Značajan zamah

Uoči najavljene posjete visoke predstavnice za vanjsku politiku i sigurnost Federike Mogerini (Federica Mogherini) našoj zemlji, Erjavec doslovno apelira na političare u BiH da sve ono što je sročeno u potpisanoj zajedničkoj izjavi odmah pretoče u konkretan plan reformi.

- Bit će potreban značajan zamah na provedbi programa za reforme baziranog na Sporazumu za rast i zapošljavanje. Na koncu, to je potrebno da bi EU zahtjev za članstvo uopće uzela u razmatranje. Dakle, čim nova vlada pokaže volju za postizanjem napretka na planu reformi, EU treba odgovoriti. Opet možete računati na slovensku podršku da se osigura da napredak BiH bude na dnevnom redu agende u Briselu - poručio je Erjavec za "Avaz".

Je li moguće uskoro očekivati aktiviranje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA)? Šta će nam značiti ovaj korak?

- Stupanje SAA na snagu konsolidirat će političke i privredne odnose dvije strane. Kao što je već istaknuto, čeka se jaka poruka vodstva u BiH da zemlja želi pripadati porodici zemalja EU. To podrazumijeva snažnu predanost radu na poštivanju ljudskih prava, slobode govora i slobode medija, stabilnu tržišnu ekonomiju, usklađivanje s evropskim zakonodavstvom i drugim vrijednostima i načelima. Proces reformi, dakle, mora se ubrzati, potreban je mehanizam koordinacije, a ukupna funkcionalnost zemlje morat će biti poboljšana.

Vjerujete li da nove vlasti u BiH mogu provesti reforme koje se traže?

- Ne vidim alternativu. Slovenija je, također, pod strogim programom reformi. Vrlo je teško provesti te reforme i niko ih ne voli. Vidite, BiH trenutno računa na strane kredite da bi svoje budžete dovela u ravnotežu, ali to ne može ići zauvijek.

Državi treba plan o tome kako izaći iz tog kruga dugovanja i početi živjeti od onoga što zapravo proizvede. Provedba Sporazuma za rast i zapošljavanje pomoći će BiH da krene ka ekonomskoj stabilnosti, održivoj trgovinskoj razmjeni, novim investicijama i radnim mjestima. Investicije su ključ! One su hitno potrebne da se zaključi s periodom tranzicije tržišne ekonomije. Ako biste željeli da strani investitori dolaze u BiH, morate im predstaviti funkcionirajuće i integrirano tržište gdje će te firme vidjeti zdrave mogućnosti za poslovanje. To je razlog zašto vjerujem da pomoć koju pruža Evropska komisija u sklopu Sporazuma treba biti prihvaćena, pa i zagrljena.

Jeste li optimista da BiH u skorije vrijeme može predati aplikaciju za članstvo u EU?

- Što se tiče evropske budućnosti BiH, da, svi moramo biti optimisti, a ja sam jedan od njih, inače ne bih pisao dopise mojim kolegama u EU. Željeli bismo vidjeti da BiH izađe iz zastoja i postigne napredak. Veoma mi je drago da postoji svijest u EU da BiH treba pažnju i da je uzet u obzir slovenski stav o važnosti angažmana EU u BiH na političkom nivou.

Kontrola granica

Koje je Vaše viđenje zaključka Evropskog vijeća o jačanju kontrole vanjske granice EU, a najduža je upravo granica Hrvatske i BiH?

- Slovenija vidi kontrole granica kao dio rješenja, a ne kao dio problema. Vjerujem da su mehanizmi za efikasnu kontrolu granice već ugrađeni u šengenskoj pravnoj stečevini,  koja je obavezujuća za sve države članice. Učinkovita kontrola granica samo je jedna od mjera. Ne smijemo zanemariti segment pranja novca i drugih oblika finansiranja terorizma, uključujući i druge aktivnosti organiziranog kriminala. Više pažnje treba posvetiti ilegalnoj trgovini oružjem.

U tom smislu, krucijalna je saradnja između EU i regije. Slovenija će pokušati riješiti ova važna pitanja i u kontekstu "Brdo procesa", koji pruža adekvatni okvir za konstruktivne i neformalne razgovore između članica EU i zemalja u regiji o pitanjima od zajedničkog interesa, a borba protiv terorizma očito je jedno od njih.

Balkan je prioritet u borbi protiv stranih boraca

Kako gledate na problem stranih boraca koji je prisutan i u BiH?

- Saradnja između nadležnih tijela Slovenije i BiH na području terorizma je izvrsna i intenzivna. U širem kontekstu, zapadni Balkan naveden je kao prioritet u EU strategiji protiv stranih boraca koju je u oktobru prošle godine usvojilo Vijeće za vanjske poslove. No, aktivnosti Slovenije u vezi s ovim pitanjem počele su mnogo ranije. U saradnji s devet drugih zemalja članica EU, Slovenija je sa zemljama zapadnog Balkana predstavila inicijativu za razmjenu najbolje prakse na protuterorističkim aranžmanima. Mi radimo na brzoj provedbi ove inicijative.