Vijest o tome da će hrvatska nafta, umjesto u Sisku, biti prerađivana u BiH podigla je veliku prašinu u susjednoj Hrvatskoj.

Dio analize

Tako je tamošnji ministar privrede Ivan Vrdoljak poručio da "hrvatska država ima alate i načine kako zaustaviti eventualni izvoz sirove nafte iz Hrvatske na preradu u neke druge zemlje", dok su iz Stožera za obranu Rafinerije Sisak, u kojoj je privremeno obustavljena proizvodnja, naveli da ih je ova vijest uznemirila te da strahuju da se priprema otprema domaće nafte u rafinerije u BiH, Srbiji i Mađarskoj.

Iz hrvatske kompanije INA nam je rečeno da ne postoje "skriveni dokumenti" vezani uz izvoz domaće nafte te da je slajd koji je korišten kao podloga za članak u jednim dnevnim novinama nastao u novembru 2014. godine kao dio sveobuhvatnih analiza vezanih za rafinerijsko poslovanje.

- Navedeni prikaz ne predstavlja odluku menadžmenta o izvozu domaće nafte, nego procjenu alternativnih mogućnosti za njenu potencijalnu komercijalizaciju. Ponovno pokretanje proizvodnje u Rafineriji nafte Sisak ostaje ovisno o vanjskom okruženju - rečeno nam je u ovoj kompaniji.

Ipak, kako su dodali, neovisno o rafinerijskom poslovanju, INA je usmjerena na traženje i analiziranje najboljih načina komercijaliziranja svoje proizvodnje na način koji stvara najvišu vrijednost i omogućava održiv razvoj.

- U tom smislu izvoz domaće nafte u budućnosti ostaje jedna od dostupnih opcija za kompaniju. Također, imajući na umu ozbiljna ograničenja transportiranja domaće nafte JANAF-ovim naftovodom, INA ima odgovornost razmatranja ostalih mogućnosti transporta s ciljem maksimiziranja vrijednosti svog proizvoda - naglasili su u toj kompaniji.

Nikakva saznanja

Iako smo komentar pokušali zatražiti i u Rafineriji nafte Brod te "Optima Grupi", na naše pozive niko nije odgovarao. U Udruženju prometnika naftnih derivata FBiH rečeno nam je da o ovoj priči nemaju nikakvih saznanja.

Ekstraprofit

Iz sisačke rafinerije potvrđeno je da se u spremnicima prikuplja nafta s tamošnjih naftonosnih polja te da svaki dan pristiže između 1.500 i 3.500 tona, odnosno oko 50.000 tona nafte mjesečno. To na godišnjem nivou upravo odgovara najavama o izvozu koji bi, zbog niske koncesijske naknade, za INA-u predstavljao ekstraprofit.