Mjesto koje je oduvijek kod čestitog bosanskog domaćina za vrijeme obilježavanja porodičnih slavlja u pročelju stola tradicionalno pripadalo kumovima, danas nerijetko upražnjavaju žiranti. Otuda se utjelovila i izreka: „Ustaj, kume, stigao žirant!“. Upravo ta pošalica, koliko god bila duhovita, istovremeno je tragikomična jer najbolje opisuje koliko građani BiH grcaju u dugovima.

Siromaštvo cvjeta

Statistički opisano, ako je vjerovati ekspertima i brojkama preliminarnog popisa stanovništva da nas ima 3.791.622, svako od nas, pa i novorođenče koje progleda, zadužen je u prosjeku od tri do pet hiljada maraka, čak i više.

Uzme li se u obzir da samo javni dug BiH iznosi cijelih 11 milijardi maraka, svaki stanovnik dužan je više od 2.900 maraka. Doda li se tome suma od tri milijarde unutrašnjeg duga, te uvećani dugovi državnih i neprivatiziranih preduzeća i domaćinstava, ukupni dug seže do vrtoglavih 19 milijardi. Kad se taj iznos podijeli, rezultat kaže kako svako od nas duguje više od 5.000 maraka!

Ekonomski ekspert Svetlana Cenić upozorava da se, uprkos teškoj situaciji, dug prema komercijalnim bankama i dalje turbulentno povećava.

- Ne zna se tačan iznos, kriju se fakture po fiokama. Pitam one koji kažu da BiH nije puno zadužena zašto imamo „smeće“ kreditni rejting. Samo prošlogodišnja rata za vanjski dug bila je oko 760 miliona maraka. Pošto se država ne može zaduživati, s ovakvim entitetskim vlastima, bez obzira na partije, daj Bože da ne pocrkamo, a mislim da smo na rubu, jer se siromaštvo povećava, pogotovo broj ljudi koji su u apsolutnom siromaštvu. Niko ne govori kako će se u BiH realizovati novo zapošljavanje. Istraživanje razvoja je ključ, a to niko ne spominje. Ovaj dug može vratiti samo novi posao, nova vrijednost, bolja produktivnost, a kod nas to niko ne spominje dok svuda u svijetu iza istraživanja stoji država - navela je Cenić.

 Cenić: Mislim da smo na rubu

Privatni sektor

Međunarodni ekspert za razvojnu ekonomiju Zlatko Hurtić ističe da je ukupan javni dug BiH prošle godine iznosio oko 40 posto BDP-a, čime se BiH, prema međunarodnim standardima, svrstava u umjereno zadužene zemlje. Prema tim mjerilima, dug naših susjeda je znatno veći.

- Međutim, ovi podaci ne predstavljaju razlog za zadovoljstvo, s obzirom na to da rastu pritisci za dodatno zaduživanje budžeta na svim nivoima. Veći dio javnog zaduženja u posljednjih pet godina trošen je u neproduktivne svrhe javne potrošnje, što će otežati njegovo servisiranje. Dodaju li se javnom dugu ostali spomenuti dugovi, dolazimo do astronomske cifre ukupnog duga koji je blizu 19 milijardi maraka, što je čak oko 80 posto BDP-a. Možemo zaključiti da BiH ubrzano korača prema neodrživom nivou zaduženja. Neophodno je da vlade na svim nivoima provedu još odlučnije politike budžetske štednje, ali i podrške razvoju privatnog sektora u cilju rasta zaposlenosti i javnih prihoda kako bi se ukupni dug BiH učinio održivim - smatra Hurtić.

Hurtić: Odlučnije politike budžetske štednje

Spas u depolitizaciji ekonomije

Kada se radi o zaduženjima i servisiranju dugova, profesor na sarajevskom Ekonomskom fakultetu Adnan Rovčanin problem vidi u tome što višak finansijskih sredstava po osnovu štednje građana, koja iznosi oko sedam milijardi maraka u bankama, nije u funkciji ekonomskog rasta i razvoja. Banke su likvidne i imaju ogromnu količinu novca, dok je privreda, s druge strane, hronično nelikvidna.

- Ne dolazi do protoka novca od finansijskog ka realnom sektoru. To je ključni problem. Da li smo mi zaduženi 26,60 ili 80 posto BDP-a, to je irelevantno pitanje za našu ekonomsku realnost. Najvažnije je to da li naš realni sektor može podnijeti pet, 50 ili 300 posto duga, znamo da je naš realni sektor loš i još nismo dostigli predratni nivo BDP-a. Bolje rečeno, ovakav naš realni sektor je potpuno nesamoodrživ. Problem je i to što se dvije trećine javne potrošnje finansira iz kredita, a ne iz novostvorene vrijednosti iz realnog sektora na osnovu doprinosa. Prvi uvjet za spas je depolitizacija ekonomije, privrede i realnog sektora. Pravi ljudi moraju dolaziti na prava mjesta, a ne da se zapošljava po partijskoj liniji - stav je Rovčanina.

Prof. Rovčanin: Naš realni sektor je potpuno nesamoodrživ

3.791.622 - procijenjeni broj stanovnika u BiH

19 milijardi KM - ukupan dug

11 milijardi KM - javni dug BiH

3 milijarde KM - unutrašnji dug

5.000 KM - iznos duga po stanovniku