BIH

NAŠA TEMA | Zašto tražimo savjete o zdravlju od nepoznatih ljudi na društvenim mrežama, umjesto da pitamo stručnjake

Piše: A. MISIMOVIĆ

24.8.2017

Imate neki problem, uslikajte ga i podijelite sa potpunim strancima, tako je bar mnogima lakše.


- Zna li iko očitati nalaz srca? - stoji u jednoj od objava na društvenoj mreži Facebook, uz fotografiju.

- Žene pomagajte, izgorila sam u solariju... šta da mažem da umirim kožu? - također je jedna od objava na Facebooku, a vjerni fejsbukovci su se potrudili dati i niz savjeta, korisnih ili ne, procijenite sami.

- Imate li ikakvih pozitivnih iskustava sa antidepresivima i neuropsihijatrima, je li izlječivo i da li se vraća... - još jedna objava o nimalo bezazlenom problemu, na šta posjetioci društvene mreže Facebook, također, nisu ostali ravnodušni.

- Žene molim vas pomoć...šta za umirenje stomaka/protiv grčeva kod beba...probam espumisan...ne pomaže...mnogo hvala- stoji u jednom od postova.

Nepoznati korisnici


Ovo su samo neke od javnih objava na Facebooku, zdravstveni problemi nimalo bezazleni, a podijeljeni sa milionima nepoznatih korisnika ove društvene mreže.

Društvene mreže  apsolutno su dominirajuće u svim segmentima ljudskog života i gotovo da su postale ključni faktor u odrastanju svakog čovjeka.

Nerijetka je situacija da se sve više odlučimo potražiti savjet o zdravlju, upravo putem njih. 

Stvari polako izmiču kontroli, olako dijelimo privatnost, postavljajući fotografije, "citirajući" ljekarske nalaze, i to sve sa milionima nepoznatih ljudi, provodeći tako sate prepredajući o tome šta bismo trebali uraditi, umjesto da posjetimo stručno lice.

Riječ stručnjaka

Ovim povodom razgovarali smo sa psihologom Čedomirom Novakovićem, koji nam je objasnio zbog čega se radije odlučimo potražiti savjet o zdravlju na ovaj način.

Novaković je za Avaz.ba kazao da su ključni razlozi za to prije svega anonimnost i to što je lakše ići linijom manjeg otpora.

- To je dostupna komunikacija koja se ne plaća, jer je zdravstvo jako skupo, a lijekovi su naročito skupi. S druge strane, ljudi se najčešće opredjeljuju za to zbog jedne vrste straha da se ode direktno kod stručnjaka koji može dijagnosticirati određenu bolest, poremećaj ili nešto slično - govori Novaković.

Lakše je obratiti se u virtualnom svijetu i tražiti pomoć, nego cijela procedura od uzimanja uputnice, ovjeravanja knjižice, čekanja, stoga ljudi idu linijom manjeg otpora i koriste tu varijantu da bar čuju mišljenje koje će oni usvojiti ili ne.

Opasna konekcija

O tome koliko ovakav vid zdravstvene pomoći može biti opasan, Novaković komentira da sve što nije stručno potkrijepljeno je vrsta nadriljekarstva. Nadriljekarstvo je oduvijek privlačilo ljude i imalo veliki utjecaj, naročito onda kad medicina nije imala konkretno objašnjenje ili lijek.

- Kontakti raznih ljudi koji se pojavljuju sa određenim sposobnostima i zvanjima su dostupni za javnost, pa svi mogu lako pronaći ono što ih zanima, a statistika pokazuje da su to često opasne, pa čak i kriminogene veze – zaključio je Novaković.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.