Sjeverna Koreja jutros je objavila da je testirala hidrogensku bombu. 

Ova vijest u ostatku svijeta dočekana je biranim riječima i oprezom, a kasnije i s malom dozom skepticizma.

KCNA - Sjevernokorejska državna novinska agencija, saopćila je da bi snaga ove hidrogenske bombe mogla biti više stotina kilotona, te kako se ona može detonirati na visokim nadmorskim visinama. 

Šesta proba

Mediji su prenijeli i izjavu Kim Jong-una prema kojoj su "sve komponente hidrogenske bombe 100 posto domaće proizvodnje".

Nakon toga svijetom su stigle reakcije, ali i brojne osude ovog čina Kim Jong-una. Oglasili su se Evropska unija, Italija, Velika Britanija, Amerika, Njemačka... i svi oni su osudili danas šestu po redu nuklearnu ili hidrogensku probu Pjongjanga.

Vojni ekspert i balističar Berko Zečević je, za Avaz.ba, još jednom analizirao poteze Sjeverne Koreje i njihovog vođe Jong-una.

- Niko ne zna da li je ovo bila hidrogenska ili atomska bomba... Razlika između ove dvije bombe se ne ugleda samo u konstrukciji, već i u jačini djelovanja. Hidrogenska može biti jača do 1.000 puta od atomske. Kako sam pratio, ova sada bomba je "samo" 10 puta jača nego prethodne - priča nam Zečević.

On kaže da sve što se dešava treba uzimati s rezervom.

Prema njegovom mišljenju, ako imate atomsku ili hidrogensku bombu, to još ništa ne znači da predstavljate opasnost po svijet, sve dok ne budete u stanju i u mogućnosti da je prebacite na krajnju lokaciju.

Samim tim nam je pojasnio i kakva šteta može nastati ako bi kojim slučajem se Kim Jong-un usudio tom bombom gađati Vašington (Washinghton) ili Njujork (New York), kako je sjevernokorejski lider prijetio proteklih mjeseci.

- Niko ne može precizno kazati šta bi sve mogla uništiti takva bomba u Vašingtonu ili Njujorku. To sve zavisi od više faktora. Prvi da li se ta bomba mjeri u megatonama, da li će eksplodirati na zemlji ili u zraku, da li u zoni eksplozije imaju planine... Pojasnit ću planine - ako ima takva vrsta prepreke, tada je udar jači 12 do 13 puta... - pojašnjava Zečević.

On je govorio i o razlikama u visini tzv. pečurke, koja se javlja nakon eksplozije jedne od ove dvije bombe.

- Ako padne atomska bomba od recimo 15 kilotona, tada se tzv. pečurke diže u visinu od četiri kilometra. Najveća hidrogenska bomba koju su Rusi ispitali, a zvala se "Car-bomba", imala je visinu pečurke od 40 kilometara. Car-bomba tada može biti veoma opasna, a s pojavljivanjem pečurke dolazi do poremaćaja u atmosferi, a efekti su na cijeloj kugli - priča nam Zečević.

On tvrdi da nakon toga jedan veći dio grada može da bude uništen, potpuno razoren. Pri eksploziji atomske, odnosno hidrogenske bombe, tri ključna su mehanizma djelovanja. 

- Prvi udarni talas, ekspremno širenje koja izazivaju ekstremna razaranja. Drugi toplotni, gdje se javlja velika tempreraura, paljenje, razaranje i treći, radijacioni efekt, koji vrši kontaminiranje atmosfere, razaranje tijela ljudi, životinja, biljaka - govori Zečević.

Jong-un je opasan po cijeli svijet

Na naše pitanje da li je Kim Jong-un spreman baciti takvu bombu bilo gdje u svijetu, Zečević je rekao: 

- Jong-un je mlad čovjek koji je stekao enormnu vlast. On nema samokontrole i to je najopasnija stvar koja se može desiti jednom narodu. Okružen je stručnim ljudima, generalima, naučnicima... i svaki njihov loš komentar izaziva smrt tih ljudi. Kada je u stanju ubiti svoje rođake da bi ostao na vlasti, onda znamo koliko je opasan. Ako i učini da je baci, uvjeren sam da nema veliku količinu, a indirektno mu pomažu Rusija i Kina, i svaka od tih zemalja ima različite interese. 

Zanimalo nas je koliko košta proizvodnja takve bombe. 

- Takva atomska ili hidrogenska bomba nema cijenu. Tu se radi o milijardama dolara, višegodišnjim ispitivanjima, krađama informacija, ali i angažiranjem stručnjaka da bi se došlo do njene izrade. Da podvučem, svijet ne treba strahovati jer jedna takva bomba ne može ugroziti cijelo čovječanstvo. Može izazvati katastrofu tog tipa aktiviranja jednog vulkana u okolini nekog većeg grada, nuklearne katastrofe tipa Černobila ili Fukušime (Fukushima) ili cunamija koji je poharao Japan. Sve je to život - kaže Zečević.

Tito je imao velike ambicije 

Zečevića smo, na kraju, pitali i za bivšu Jugoslaviju, te koliko je Josip Broz Tito bio blizu da ima atomsku ili hidrogensku bumbu. 

- Vinča i Institut za nuklerarna istraživanja su dokaz da je bivša Juga imala velike ambicije. No, ubrzo je Tito vidio da je to skup proces. U zamjenu da odustane od istraživanja, od Zapada je dobio oružje i kredite. Mi smo imali ljude koji su bili u stanju da naprave atomsku bombu - kaže Zečević.