BIH

Srednjovjekovni kameni spomenici kao nacionalna i svjetska baština: Bogata ornamentika i epitafi krase desetine majevičkih stećaka

tećci s Majevice: Natpisi koji govore o specifičnom odnosu prema životu i smrti

Piše: Lj. LUBOJEVIĆ

4.1.2018

Stećci, srednjovjekovni monolitni kameni spomenici, vezani su za kompletno područje BiH, ali i dijelove Srbije, Crne Gore i Hrvatske. U znatnom broju ima ih i na području Majevice, kaže arheolog Mirko Babić, zaposlen u Muzeju Semberije.  


Lošiji kamen

Kako pojašnjava, majevičke stećke karakteriziraju bogata ornamentika, ali i zapisi – epitafi koji govore o specifičnom odnosu prema životu i smrti. U narodu su poznati i kao mramorje, mramorovi ili kamenovi.

- Majevica ima tipičan pejzaž zapadnog Balkana i ljudi koji žive na ovom području dio su istog mentalnog sklopa i baštinili su jedinstvenu kulturu, podižući u srednjem vijeku monumentalne nadgrobne spomenike. Desetine takvih nadgrobnih spomenika otkrivene su i publikovane. Karakteristična su i imena koja su uklesana na tim spomenicima. I danas se pronalaze novi stećci, pogotovo na nepristupačnom području ili u temeljima nekih starih građevina. Krajnje je vrijeme da se napravi sistematičan pregled svih takvih spomenika – navodi Babić.

On podsjeća da Muzej Semberije raspolaže sa 23 stećka s natpisima i 40 bez natpisa, koji su pronađeni krajem 2002. godine u starim temeljima Atik džamije u Bijeljini.

O stećcima je pisao i etnograf i istraživač Milenko Filipović, ističući da su mnoga stara groblja uništena prilikom gradnje drumova i kuća.

- Stećaka je bilo u Brijestu, Lukavici, Miladićima, Brezju, Jablanici, Vukosavcima, Piperima, Tobutu, Peljavama, Humcima, Visorima, Lipovicama, Drijenči, Podgori, Priboju. Pravljeni su često od lošijeg kamena, pješčara i krečnjaka, u obliku ploča, kamenih sanduka i sarkofaga, pa su mnogi od njih oštećeni - zabilježio je Filipović.

Pet lokacija

Jedna od značajnih nekropola stećaka, djelimično istražena, nalazi se između sela Jablanica i Piperi u općini Lopare, na Majevici, u rejonu Visori. Na prostoru od oko 400 metara nalazi se pet lokacija sa stećcima, među kojima njih desetak ima natpise.

Ta je nekropola svojevremeno kandidirana za listu lokacija koje bi trebao štititi UNESCO, jer bi se time ispoštovala i teritorijalna zastupljenost, pa bi i sjeveroistok BiH imao svoj zaštićeni lokalitet sa stećcima.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.