BIH

Revolveraš iz Predsjedništva predvodio delegaciju u Potočarima u vrijeme napada na Vučića

Potočari 11. jula 2015. godine: Kominlija na čelu delegacije u vrijeme napada na Aleksandra Vučića

E.D.A.

7.3.2018

„Biser” Alen Kominlija Nane, o kojem su „Dani” 24. marta 2000. godine objavili ekskluzivne detalje o tome kako je 10. marta te godine u zgradi Predsjedništva BiH ranio Mirsada Dedića Bracu, svog kolegu iz Jedinice za zaštitu Predsjedništva, u žiži interesa javnosti našao se i prije dvije i po godine.

Bakirovo osiguranje

Kominlija je, naime, kao osoba iz protokola Vijeća ministara BiH 11. jula 2015. godine bio uz delegaciju tadašnjeg premijera, a danas predsjednika Srbije Aleksandra Vučića kada je napadnut tokom dženaze u Potočarima. Kominlija je nakon ovog teškog incidenta prepoznat na fotografijama s lica mjesta, koje ga prikazuju na čelu kolone s Vučićevom delegacijom.

Prema navodima medija, Kominlija, bivši pripadnik Jedinice „Biseri“ koja je osiguravala rahmetli predsjednika Aliju Izetbegovića, te aktuelnog člana Predsjedništva BiH i lidera SDA Bakira Izetbegovića gdje mu je direktno nadređeni bio Osman Mehmedagić Osmica, aktuelni direktor Obavještajno-sigurnosne agencije BiH (OSA), Vučićevu delegaciju je usmjerio na izlaz gdje se desio napad.

- Od ulaska u Memorijalni centar sve vrijeme ispred nas je išao čovjek iz protokola koji nas je usmjeravao šta treba da radimo. On je bio tu kada se premijer upoznao s majkama Srebrenice, on je Vučiću odredio da bude u drugom redu na komemoraciji, protokol nas je potom odveo da položimo cvijeće na spomen-ploču. Isti protokol odredio je put kojim ćemo ići i tako smo i dovedeni pred masu koja nas je gađala kamenicama - izjavio je jedan od Vučićevih pratilaca 11. jula 2015. u Srebrenici.

Tužilaštvo BiH nedugo potom otvorilo je istragu koja, sudeći prema klišeiziranom odgovoru „predmet je u radu“, koji je „Dnevni avaz” jučer dobio od portparola te institucije Borisa Grubešića, ni do danas, dakle dvije i po godine kasnije, nije završena!?

Načini zaštite

U tekstu „Dana” od 24. marta 2000. godine urednica i novinarka Vildana Selimbegović, između ostalog, objavila je:

- Ko može biti bodyguard predsjedniku? Na ovo pitanje odgovor se lako može dobiti bilo gdje na svijetu: utkan je, zapravo, u policijske principe i načine zaštite osoba i objekata od posebnog značaja. No, domaća potreba za ekskluzivnošću po svaku cijenu i ovdje nas odvaja od ostatka svijeta.

Ne samo zarad činjenice da ova zemlja ima tročlano Predsjedništvo već daleko prije zbog notorne istine da su višestranačjem uvedeni svoji principi rezultirali i svojim specifičnim policijskim normama koje je, ruku na srce, IPTF poprilično pogurao na tračnice profesionalizma u svim onim segmentima u kojima je imao i ima ovlasti. Ali nijedan izvanjski svijet nije tako moćan da se uhvati ukoštac s duboko uvriježenom domaćom potrebom da historija počinje s njima samima.

Kako su zapošljavani tjelesni čuvari

- Da ne bi bilo zabune: u tom i takvom ozračju mlade demokracije nisu nastali samo "Biseri", već i ostale udruge tjelesnih čuvara likova bitnih za sudbinu BiH. Što se vremena pređašnjeg tiče, tek napomene radi, i ovdje se nekada znalo ko i kako može vršiti ovakvu dužnost: bivša je SDB imala službu za zaštitu objekata i lica striktno određenih odlukom nekadašnjeg Izvršnog vijeća i omeđenih mjerama i propisima tadašnje vlade.  

U obzir su dolazili kandidati brižljivo birani da pristupe svim temeljitim provjerama, fizičkim testovima, testovima sposobnosti i psiho-stabilnosti, a potom su slijedile procjene, pa dodatne obuke ponašanja, pa... Elem, niko se nije mogao zaposliti preko noći, kako su, zapravo, u Predsjedništvo BiH poupadali tjelesni čuvari tada netom odabranih narodnih vođa – iznijela je u tekstu „Dana” od 24. marta 2000. godine Vildana Selimbegović.

(Sutra: Haris Lukovac je odveo Cacu uz obećanje da će ostati živ) 

Vezane vijesti
Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.