Rasprava posvećena borbi protiv lažnih vijesti bila je zasigurno jedna od najposjećenijih, ako ne i najposjećenija tokom dvodnevnog Prvog digitalnog samita zapadnog Balkana.
Panel je moderirao lično ministar vanjskih poslova Makedonije Nikola Dimitrov, a na njemu je govorilo šest dobrih poznavalaca novinarstva, ali i odnosa s javnošću i političkih kampanja.
Pohvale Makedoniji
On je iskoristio priliku da istakne da je, prema posljednjem izvještaju Evropske komisije, Makedonija najbolje ocijenjena za stanje medijskih sloboda u regionu.
No, požalio se da i njegova država nije imuna na plasiranje lažnih vijesti, pa je naveo primjer nekoliko portala koji su izmislili da Evropska unija ne želi u svoje članstvo Srbiju i Makedoniju.
Njegov kolega u Vladi Makedonije Robert Popovski govorio je o tome kako je prethodna vlast imala potpunu kontrolu nad medijima, kao i svoju mrežu portala i lažnih profila na društvenim mrežama, koje je koristila za sijanje straha i podjele među ljudima.
- Mi još ne znamo koliko je državnog novca potrošeno na te aktivnosti, koliko je kampanja i kako finansirano, gdje je sve tačno išao novac. Znamo da su u pitanju milioni i milioni eura - rekao je on.
I za njega je izvještaj Evropske komisije znak da je "Makedonija izašla iz mraka", ali da su traume još svježe i da ih strukture nekadašnje vladajuće stranke koriste.
Američki diplomata Metju Džejkob (Matthew Jacobs), uposlenik Odjela za evropske i evroazijske poslove pri Stejt departmentu, istakao je da se u borbi protiv lažnih vijesti fokus treba staviti na običnom građaninu, jer je on meta plasiranja neistinitih informacija.
Naveo je i da su platforme koje detektiraju izvore lažnih vijesti imale određeni učinak na njihovom suzbijanju, ali da taj instrument nije dovoljan u borbi protiv ove pošasti.
Rejčel Rajt (Rachel Wright), dugogodišnja novinarka BBC-a, govorila je da se medij za koji radi uspješno odupire lažnim vijestima. No, istakla je da većina Britanaca BBC ne koristi kao primarni izvor informacija.
- Na dan kada smo glasali izlazimo li iz EU ili ne, najčešće postavljeno pitanje na Googleu u Velikoj Britaniji bilo je - šta je EU. To samo po sebi pokazuje i informiranost građana, ali i njihovu ranjivost na lažne vijesti - navela je ona.
Stručnjak za izborne kampanje Erik Barns (Eric Burns) naveo je da je, radeći u kampanjama mnogih američkih političara i stranaka, iskusio štetnost lažnih vijesti.
On je naveo i da je čak raskinuo prijateljstva stara decenije jer su neki iz njegovog dotadašnjeg društva podlegli utjecaju medija koji plasiraju lažne vijesti.
- Na kraju, mi se nismo mogli složiti ni o temeljnim principima, nekim osnovnim činjenicama - ispričao je on.
Istraživanje Eurobarometra
Zanimljive podatke iznio je funkcioner Evropske komisije zadužen za medije Paolo Ćezarini (Cesarini).
On je otkrio da je najnovije istraživanje statističke agencije EU Eurobarometar ustanovilo da čak 57 posto Evropljana informacije prima samo putem interneta.
- Ali istraživanje je pokazalo i da najviše ljudi vjeruje radiju, njih 70 posto. Oko 63 posto anketiranih vjeruje printanim novinama, a 60 posto televiziji.
Zanimljivo je da svega 27 posto anketiranih Evropljana vjeruje online medijima. A skoro 60 posto ih se samo tako informira. To je čak malo i apsurdan podatak.
On nam pokazuje da itekako imamo prostora za djelovanje i suzbijanje lažnih vijesti - istaknuo je Ćezarini.
Na kraju Prvog digitalnog samita zapadnog Balkana objavljeno je da će naredni, za godinu, biti održan u Beogradu.
