Narodna skupština RS (NSRS) donijela je nedavno odluku o formiranju Nacionalnog parka „Drina“ u Srebrenici, koji obuhvata površinu od 28.000 hektara, od čega je 90 posto bošnjačko privatno zemljište. Lani su, tokom javne rasprave o Nacrtu zakona o NP „Drina“, Bošnjaci NSRS-u uputili primjedbe, a sada je njih više od 200 najavilo proteste ispred zgrade Općine Srebrenica.

Državna imovina

- Protiv toga smo da Nacionalni park obuhvata privatnu imovinu. U praksi bi to značilo da ljudi više neće moći živjeti na svojim imanjima, morat će se iseliti - kaže Admir Nukić, inicijator potpisivanja peticije protiv NP-a.

Mirsad Sinanović iz Urisića također ne želi da privatna imovina bude u okviru Nacionalnog parka, ali, kako ističe, mještane niko ništa nije pitao.

- Nisam protiv tog nacionalnog parka, ali neka ga osnuju na državnoj imovini, a ne na mojoj i imovini Bošnjaka od Srebrenice do Luke. Sutra da hoću da uberem šljivu, jabuku, orah iz svoje njive, moram tražiti pismenu dozvolu. Tim parkom će naše slobode, kretanje, rad u njivi biti ograničeni – ističe Abdulah Mešanović iz Klotjevca kod Srebrenice.

Bez slobode

Ramo Kadrić iz Gladovića smatra da u Nacionalnom parku za mještane više nema života i slobode. Demokratskim i zakonskim putem, kaže, organizirat će proteste u gradu, a pokrenut će i kolektivnu tužbu.

- Želimo da koristimo ono što je naše, da slobodno obrađujemo njive, idemo od sela do sela i vozamo se jezerom Perućac. Ubuduće će nam za sve to trebati dozvole – navodi on.

Sjedište u Skelanima 

Nakon što je usvojen Zakon o Nacionalnom parku „Drina“, Skupština općine Srebrenica donijela je odluku o osnivanju javnog preduzeća. Sjedište je u Skelanima, a za vršioca dužnosti direktora imenovan je Dragi Glišić, odbornik u SO Srebrenica. Predsjednik Upravnog odbora preduzeća je Radomir Pavlović, potpredsjednik SO i odbornik u lokalnom parlamentu.