Pripreme aplikacije za elektronski registar testamenata u Federaciji BiH privode se kraju i vrlo brzo će ovlaštene osobe sa posebnim šiframa moći u kratkom roku provjeriti je li neka osoba ostavila testament ili ugovor o nasljeđivanju.
Poznato je da se u našem društvu vrlo često dešavaju razni incidenti, falsificranje pa i porodične tragedije među nasljednicima imovine, a kao motiv se često navodi sadržaj testamenta koji nekome nije odgovarao. Registar se kako navode stručnjaci iz ove oblasti uvodi da bi se spriječile prevare, te da bi se skratilo vrijeme koje je potrebno za otvaranje poslijednje volje građana te da se olakša posao sudovima, ali i da se spriječi uništavanje testamenta.
Lakša provjera
Registar je u suštini internet aplikacija koju Notarska komora FBiH vodi na osnovu Zakona o nasljeđivanju u FBiH i Pravilnika o načinu vođenja Registra testamenata i drugih nasljednopravnih poslova u FBiH.
- Cilj toga je da postoji elektronska mreža podataka o testamentu i da se ispoštuje posljednja volja testatora, da neko ne skoloni i ne uništi testament. Da znamo da li je osoba ostavila ili nije ostavila taj testament. Time se smanjuje broj sporova i vodi prvanoj sigurnosti jer se smanjuje korupcija- pojasnio nam je sarajevski notar Sefedin Suljević koji je aktivno uključen na uspostavi elektronskog registra testamenata u FBiH.
Ovlaštene osobe su notari, sudovi i diplomatska konzularna predstavništva BiH, dakle svi oni kod kojih građani ostavljaju testament i koji su u obavezi da u registar dostave podatke o postojanju testamenta. Građani će preko njih moći provjeriti da li u registru postoji njihov testament.
Registar testamenata već postoji, ali on se vodi ručno, pa je notarima trebalo nekoliko mjeseci da prozovu sve sudove u BiH radi pronalaska testamenta.
Nasljedna prava
- Uvođenjem elektronskog registra testamenata, smanju se vrijeme u pronalasku testamenata. Govorimo o javnim testamentima kojih je 90 posto i koje su sačinili notari i sudovi- pojašnjava Suljević.
On najavljuje će se elektronski registar u Federaciji kasnije povezati sa registrom u RS, Brčko Distrkta BiH, zemljama u regiji i sa evropskim registrom testamenta. Elektronski registar će osigurati i lakše i jednostavnije reguliranje nasljednih prava naših građana i izvan BiH.
Olakšati posao sudovima
Sarajevski advokat Nedim Dobojlić podržava uvođenje elektronskog registra testamenata.
- Intencija je da sudovi sada mogu mnogo lakše i brže pronaći testament. Nije intencija u tome da možete ući u intimu nekog ko ostavlja testament. Onaj koji ostavlja testament također ne želi da se to zna. Testament se do sada zatvarao u kovertu i deponovao u sudu. Možete i privatno sačiniti testament, te ga ovjeriti i predatu sudu koji ga nakon vaše smrti otvara- kazao nam je Dobojlić.
Zabranjen uvid
Notar Sefedin Suljević pojašnjava da za života testatora, niko od njegove porodice ne može dobiti podatak da li je njihov srodnik napravio testament. Pošto je riječ o privatnom dokumentu, također je zabranjen uvid u njegov sadržaj. Tek nakon smrti testatora, ovlaštena osoba nasljednike će obavijestiti o postojanju testamenta.
Ostavinski postupak
Inače posljednja volja testatora se provodi tek nakon ostavinskog postupka u sudovima. U postupku se provjerava valjanost testamenta, a provjerava se također da li je imovina u trenutku smrti bila njegovo vlasništvo. Ukoliko testament nije osporen, onda se on nakon sudskog postupka izvršava.
Cijene testamenta
Cijena testamenta kod notara zavisi od vrijednosti imovine kojom raspolaže testator. U Republici Srpskoj se kreće se od 170 do 360 KM. U Federaciji BiH ukoliko je vrijednost imovine do 50.000 KM onda je cijena testamenta 150 KM.
