PROCJENE

Do kraja 21. stoljeća bit će nas 11 milijardi

Kada je riječ o zemljama našeg regiona, a samim tim i BiH, mi smo u grupi zemalja u kojima se očekuje smanjenje broja stanovnika od 11 do 24 posto

Kartografski prikaz svjetske populacijske perspektive. UN

M. K.

18.6.2019

Do 2050. godine broj stanovnika na svijetu sa sadašnjih 7,7 milijardi povećat će se na 9,7 milijardi, pokazuje najnoviji izvještaj "Perspektive svjetskog stanovništva", koji su objavili Ujedinjeni narodi. U izvještaju UN-ovog Odjeljenja za ekonomske i socijalne poslove predviđa se i da bi do kraja ovog stoljeća broj ljudi na našoj planeti mogao dostići 11 milijardi. 

Pad nataliteta 

Do 2050. udvostručit će se broj stanovnika subsaharske Afrike. Kako se navodi, više od pola očekivanog rasta od danas do 2050. godine bit će u samo devet zemalja svijeta: Indija, Nigerija, Pakistan, Kongo, Etiopija, Tanzanija, Indonezija, Egipat i SAD.

U izvještaju se potvrđuje da stanovništvo u svijetu stari zbog dužeg životnog vijeka i smanjenja plodnosti. Od 2010. godine 27 država ili teritorija gubi jedan posto od broja svog stanovništva, a razlog je pad nataliteta.

UN predviđa nadalje da će se od 2019. do 2050. broj stanovnika Kine smanjiti za 31,4 miliona, što je oko 2,2 posto. Stope rasta variraju od regije do regije i sve više zemalja doživljava pad broja stanovništva.

Kada je riječ o zemljama našeg regiona, a samim tim i BiH, mi smo u grupi zemalja u kojima se očekuje smanjenje broja stanovnika od 11 do 24 posto. 

Migracije su u nekim zemljama postale glavna komponenta promjene demografske slike. Priliv migranata očekuje se u Bjelorusiji, Estoniji, Njemačkoj, Mađarskoj, Italiji, Japanu, Rusiji, Srbiji i Ukrajini, što bi moglo dijelom nadoknaditi depopulaciju izazvanu starenjem i padom nataliteta. 

Prema procjenama UN-a, indeks nataliteta koji je s 3,2 djeteta po ženi u 1990. godini pao na 2,5 u 2019. trebao bi, prema predviđanjima, nastaviti padati do 2,2 djeteta po ženi u 2050. Taj postotak bliži se natalitetu od 2,1 djeteta po ženi koji je neophodan za odvijanje smjene generacija kako bi se izbjegla dugoročna depopulacija u slučaju da izostane imigracija, navodi UN.

Životni vijek

Očekivani životni vijek trebao bi iznositi 77,1 godinu u 2050., u odnosu na današnjih 72,6 godina, navodi se u izvještaju. U 1990. godini očekivani životni vijek iznosio je 64,2 godine. Ljudi u najsiromašnijim zemljama još žive sedam godina manje od globalnog prosjeka. 

Do 2050. godine jedan od šestero ljudi na svijetu bit će stariji od 65 godina (16 posto), što je povećanje od 60 posto u odnosu na jedan od 11 u 2019. godini (9 posto). Regije u kojima se procjenjuje da će se udio stanovništva u dobi od 65 ili više godina udvostručiti između 2019. i 2050. godine uključuju Sjevernu Afriku i zapadnu Aziju, Srednju i Južnu Aziju, istočnu i jugoistočnu Aziju te Latinsku Ameriku i Karibe.  

Do 2050. godine svaka četvrta osoba koja živi u Evropi i Sjevernoj Americi mogla bi imati 65 ili više godina. Lani je prvi put u historiji broj ljudi u dobi od 65 godina i više bio brojniji od djece mlađe od pet godina u svijetu. Predviđa se da će se broj osoba u dobi od 80 ili više godina utrostručiti, sa 143 miliona u 2019. na 426 miliona u 2050. godini. 

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.