8. MART

Ispovijest žrtve: Pobjegla sam, ne mogu više živjeti u paklu

Nasilje sam trpjela 15 godina, bio je ljubomoran, kontrolirao je svaki moj pokret, kaže nam majka troje maloljetne djece

Hodžić-Lemeš: Žrtve trpe do posljednje granice. ILUSTRACIJA

Piše: A. F. /Avaz.ba

7.3.2020

Osmi mart će sutra biti obilježen širom svijeta. Milioni žena dobit će cvijeće, poklone, pažnju, ljubav... Iako borba žena za ravnopravnost traje već više od stotinu godina, žene u cijelom svijetu još se bore s raznim predrasudama, diskriminacijom, stigmatizacijom, a često i s nasiljem. Milioni žena sutra neće imati pažnju i poštovanje.  


SOS linija aktivna 24h. ILUSTRACIJA

Bio je ljubomoran

Reporteri „Avaza“ boravili su uoči 8. marta uSigurnoj kućiu Sarajevu, koja je godinama posljednje utočište maltretiranim i ponižavanim ženama.

Jedna od njih je majka troje maloljetne djece, koja je pobjegla iz svog doma zbog višegodišnjeg fizičkog i psihičkog maltretiranja. Za 8. mart odavno ne zna. Pakao koji je proživljavala posljednjih godina odveo ju je u Sigurnu kuću.

Prvi put je sigurna da svoj život želi promijeniti.

- U Sigurnoj kući sam skoro pet mjeseci. Nasilje sam trpjela 15 godina, bio je ljubomoran, kontrolirao je svaki moj pokret. Odlazila sam dva puta i opet bih se vraćala, sada sam čvrsto odlučila. Za Sigurnu kuću sam čula preko Centra za socijalni rad, a tu sam dobila sve što nisam imala u svojoj kući, mir, druženje - navela je naša sagovornica.

Menadžerica Sigurne kuće u Sarajevu Mubera Hodžić-Lemeš navodi da je broj prijava žrtava u porastu ako uzmemo u obzir informacije o prijavama putem SOS telefona policijskim upravama i službama socijalne zaštite.

- Najčešće se radi o žrtvama koje su porodičnom nasilju bile izložene dugi niz godina, koje su smještene kada je njihov život ili život djece bio ugrožen i kada je došlo do krajnje nemogućnosti izdržavanja jedne takve situacije u porodici - ističe Hodžić-Lemeš.


Majka Tereza. ILUSTRACIJA

Historijska borba

Inače, ideja 8. marta pojavljuje se u 20. stoljeću, prvenstveno nezadovoljstvom zbog radnih uvjeta. Žene su prvi put protestirale 8. marta 1857. godine u Njujorku. Iako je protest završen policijskom akcijom, cilj je ipak postignut - žene su uspjele osnovati sindikat dva mjeseca poslije protesta.

Prvi put Dan žena obilježen je 8. marta 1909. godine u SAD. Taj dan predstavlja historijsku borbu žena za ravnopravnost, kojom su izborile pravo glasa, pravo na obrazovanje, pravo na odabir majčinstva, pravo na obavljanje svih funkcija u društvu te sva temeljna prava osigurana zakonima.

Marija Tereza

Časna sestra porijeklom iz Albanije koja je svoj život posvetila humanitarnom radu, za koji je dobila i Nobelovu nagradu za mir. Osnovala je katoličku redovničku zajednicu Misionarske ljubavi, koja je pomagala siromašnima u brojnim misijama. Najviše se ističu njezine misije u spašavanju djece 1982. kod opsade Bejruta, u Etiopiji i Armeniji.

Indira Gandi  

Bivša indijska premijerka Indira Gandi bila je druga žena na čelu jedne vlade u svijetu. Bila je jedna od vodećih lidera u Pokretu nesvrstanih, a od rane mladosti je bila aktivna u brojnim organizacijama za prava žena.  

Zbog optužbi za protudržavnu aktivnost provela je 13 mjeseci u zatvoru, ali se odmah nakon toga vratila na političku scenu. Godine 1984. Indira je ubijena u atentatu, ali se i danas smatra iskonskim vođom Indije.



Žene Semberije i Majevice. ILUSTRACIJA

Žene Semberije i Majevice rame uz rame s muškarcima

Kada je riječ o afirmacije žena, zanimljivo je spomenuti, naprimjer, i žene Semberije i Majevice, koje rame uz rame, zajedno s pripadnicima jačeg spola, obavljaju teške i odgovorne poslove.

Semberske žene su upravljale traktorima, a čest prizor tog kraja je i žena s motikom u rukama, žene u plastenicima, ali i žene u rudarskim čizmama, žene za volanom kamiona, instruktorke vožnje, frizerke i slikarke, pjesnikinje i glumice, rukovodioci preduzeća, dekani fakulteta itd. Jedno im je zajedničko - odlikuju se voljom, radom i upornošću, takve žene će uvijek ostavljati i neizbrisiv trag.


Video
Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.