Ako sve prođe kako je i planirano, sljedećeg ponedjeljka bit će lansirana još jedna svemirska sonda u smjeru Crvene planete. Riječ je o evropsko-ruskoj letjelici ExoMars (skraćeno od Exobiology on Mars), koja se sastoji od orbitalne letjelice Trace Gas Orbiter (TGO) i landera Schiaparelli. Na svoj put prema Marsu sonda će krenuti s ruskog kozmodroma Bajkonur, a ponijet će je ruska raketa klase Proton.

Dolazak sonde u orbitu Marsa planiran je za oktobar ove godine, a ako lansiranje u ponedjeljak bude odgođeno zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta ili tehničkog kvara, navedenu će biti moguće lansirati u periodu do 25. marta.

Osnovni zadatak Trace Gas Orbitera biti će potraga za eventualnim znakovima života, skeniranjem plinova biološkog porijekla iz svemira.

"Orbiter ima zadatak detaljno pretraživati atmosferu Marsa, a u potrazi za plinovima povezanim uz biološke procese, kakvi su, primjerice, metan i produkti njegovog raspada", objavila je ESA.

Jedan od važnijih zadataka TGO-a bit će i potraga za vodikom do dubine od jednog metra, a s konačnim ciljem otkrivanja mogućih podzemnih zaliha vode na Marsu. Štoviše, pronalazak navedenih zaliha mogao bi imati odlučujući utjecaj na odabir mjesta slijetanja letjelica u budućnosti.

S druge strane, lander Schiaparelli će poslužiti kao svojevrsna prethodnica rovera, lansiranje koje se planira u sklopu druge faze ExoMars misije, koja bi u smjeru Marsa trebala krenuti tokom 2018. ili 2020. godine. Štaviše, u toku druge faze projekta, TGO će obavljati funkciju komunikacijskog satelita između spomenutog rovera i kontrole leta.

Iako ograničenih sposobnosti, Schiaparelli će prikupljati informacije o Marsovoj površini sve dok budu radile njegove baterije, a za koje se planira kako će trajati od dva do osam dana.

Podsjetimo, misija ExoMars prvobitno je bila zajednički projekt NASA-e i ESA-e, no nakon što se NASA tokom 2012. godine povukla iz projekta, navodno zbog nedostatka novčanih sredstava, ESA je godinu dana kasnije sklopila sporazum o saradnji s Roskosmosom. Iako je riječ o projektu koji predvodi ESA, ne smije se umanjiti važnost ruskog sudjelovanja, koji su, uz lansiranje obje letjelice, na sebe preuzeli i izgradnju landera koji ima zadatak dopremiti planirani rover na Mars, ali i konstrukciju određenih znanstvenih instrumenata u TGO-u i roveru.

Ovo je druga evropska misija na Mars, nakon Mars Expressa, lansiranog u junu 2003. godine, koji se sastojao od orbitera i landera. Štaviše, navedeni orbiter je još uvijek u funkciji, dok je lander, imenom Beagle 2, utihnuo nedugo nakon odvajanja od orbitera. Dotični je pronađen tek u januaru prošle godine, kada ga je snimila NASA-ina sonda Mars Reconnaissance Orbiter. Iz fotografija koje je snimio MRO, vidljivo je kako se Beagle 2 neoštećen prizemljio na površinu, no pritom nije uspio do kraja otvoriti svoje solarne panele.

Spomenimo za kraj kako je početak misije ExoMars planiran za januar 2017. godine, a s ukupnim trajanjem od pet godina.