LIFESTYLE

FBI pokušao natjerati Martina Lutera Kinga na samoubistvo

Beverli Gejdž u Huverovoj dokumentaciji pronašla necenzurirano pismo

Autor:A. BEVANDA

16.11.2014

Beverli Gejdž (Beverly Gage), historičarka s američkog Univerziteta Jejl, pronašla je neredigovanu verziju FBI-jevog neslavnog "oproštajnog pisma", koje je poslano Martinu Luteru Kingu (Luther).

Pismo je bilo pokušaj tadašnjeg šefa FBI-ja Edgara Huvera (Hoover) da uznemiri vođu pokreta za ljudska prava u Sjedinjenim Američkim Državama samo nekoliko dana prije nego što je Martin Luter King dobio Nobelovu nagradu za mir 1964. godine.

34 dana

Cjelovita verzija pisma koje je FBI uputio Martinu Luteru Kingu s namjerom da ga diskreditira i navede na čin samoubistva, prvi put je izložena javnosti. Beverli Gejdž pronašla ga je tokom istraživanja za knjigu o Huveru u Nacionalnom arhivu Univerziteta Jejl.

- Iznenadila sam se što sam među njegovim dokumentima u Nacionalnom arhivu pronašla punu, necenzuriranu verziju pisma - rekla je Beverli.  

U pismu, koje je javnosti do sada bilo dostupno samo u cenzuriranoj verziji, poznati američki aktivist nazvan je "zlom, abnormalnom zvijeri". Anonimno pismo napisao je agent FBI-ja Vilijam Sulivan (William Sullivan), predstavljajući se kao razočarani aktivist za građanska prava.

Pismo ukazuje na činjenicu da je šef FBI-ja želio iskoristiti najintimnije detalje Luterovih ljubavnih afera kako bi ga slomio. Najvećim dijelom bavi se upravo Kingovim vanbračnim vezama, a FBI vrlo detaljno opisuje sva saznanja o tome. U pismu krcatom namjernim gramatičkim greškama, King je dobio upozorenje i rok od 34 dana. Tražilo se da King sebi oduzme život u određenom roku, odnosno da to bude na dan kada bi trebao primiti Nobelovu nagradu za mir.

- Gotov si. Imaš samo jedan izlaz iz ovoga. Bolje ti je da napraviš taj korak prije nego što tvoja prljava, abnormalna, preljubnička priroda bude razotkrivena u javnosti. Tvoje počasne diplome, Nobelova i ostale nagrade neće te spasiti. Otkrij svoje seksualne psihotičke nagone. Vidjet ćeš koliko si zaglibio u blatu, prljavštini, zlu i tvoj maloumni govor bit će izložen javnosti za sva vremena. Bit će otkriveni za sva vremena tvoji zli prijatelji, muškarci i žene koji su s tobom učestvovali u tim abnormalnim radnjama. Sve je zabilježeno, sve tvoje seksualne orgije – navodi se, između ostalog, u pismu koje je stiglo na njegovu adresu kada je već otišao u Norvešku pa je pismo otvorila njegova supruga Koreta Skot King (Coretta Scott).

Mlada žena

U to vrijeme King i njegovi saradnici sumnjali su da je pismo poslao FBI, što je deset godina poslije potvrdio jedan senatski odbor. Pokušaj FBI-ja da diskreditira Martina Lutera Kinga, koji je ubijen 1968. godine, organiziran je pod krinkom programa "Cointelpro", koji je pokrenut ranih pedesetih godina. Cilj programa bili su sudski progon i diskreditacija članova Komunističke partije, ali su šezdesetih godina prenijeli svoj fokus na aktiviste za građanska prava.

U septembru prošle godine u javnost su pušteni historijski dokumenti, koji ukazuju na to da je Nacionalna sigurnosna agencija (NSA) u okviru programa "Minaret" prisluškivala telefonske pozive mnogih poznatih osoba, među njima i Muhameda Alija i Martina Lutera Kinga.

King i Huver imali su zategnute odnose, a šef FBI-ja javno je tvrdio da je King najozloglašeniji lažljivac u zemlji. FBI je posjedovao audiosnimak Luterovog susreta s ljubavnicom u jednom vašingtonskom hotelu, koju je poslao Luterovoj supruzi Koreti. Posljednju noć prije atentata proveo je sa mladom ženom, koja nije bila njegova supruga.

huvert-gajge

 

Narušen ugled

Ubijen je 4. aprila 1968. godine hicem iz snajpera na balkonu hotelske sobe u Memfisu. U haosu koji je uslijedio ispred hotela, njegovi najbliži saradnici sklonili su tu ženu dalje od ambulantnih kola i znatiželjnih predstavnika medija kako njegov ugled ne bi bio narušen.

Ubistvo se dogodilo kada je King stajao na balkonu svoje sobe na drugom spratu motela “Lorraine”. Metak ga je pogodio u desni obraz, probio mu čeljust i kralježnicu i zaustavio se u ramenu. Odvezen je u bolnicu, gdje su u 19.05 sati proglasili smrt. Nešto više od dva mjeseca nakon ubistva, uhapšen je Džejms Erl Džej (James Earl Ray), bijelac iz Ilinoisa, koji je priznao ubistvo. Osuđen je na 99 godina zatvora.

Poslije je povukao priznanje, a dao ga je, navodno, samo zato što bi, u slučaju da nije priznao, a da ga je porota proglasila krivim, mogao biti osuđen na električnu stolicu. Postoje teorije zavjere u vezi s ovim ubistvom. Zanimljivo je da je Džejms u zatvoru dao intervju za magazin “Playboy”, koji je uključivao njegovo testiranje poligrafom. Poligraf je, navodno, pokazao da je Rej zaista ubio Kinga, i to sam.

Velika prijetnja za crnce

Edgar Huver, nekadašnji šef FBI-ja, koji je želio uznemiriti Kinga, ustvario ga je toliko mrzio da ga je klasificirao kao "najopasnijeg i najučinkovitijeg crnačkog vođu u Sjedinjenim Američkim Državama". Pismo koje mu je bilo upućeno iz FBI-ja, pisano je na pisaćoj mašini, a autor se predstavljao kao pripadnik američke crnačke zajednice.

- King, pogledaj u svoje srce. Znaš da si potpuni prevarant i velika prijetnja za nas, crnce – navodi se u pismu.

Koristio je slavu kako bi što više žena namamio u krevet

Pismo koje je prvi put necenzurirano prvi put pušteno u javnost, nije jedino koje govori o ljubavnim prevarama Martina Lutera Kinga. Ovakvu šokantnu izjavu dala je i bivša prva dama Amerike Žaklina Kenedi (Jacqueline Kennedy) u intervjuu historičaru Bijele kuće Arturu Šlezingeru (Arthur Schlesinger). Džeki (Jackie) dala je intervju pod uvjetom da ga objavi poslije njene smrti. Snimljen je na audiotraci, a Kenedi ga je dala nakon atentata na njenog supruga Džona F. Kenedija (John F. Kennedy). Tvrdila je da je veliki borac za ljudska prava Martin Luter King bio “grozan čovjek”.

- Ne mogu da pogledam njegovu sliku. On se predstavlja kao plemenit, a snimci njegovih razgovora pokazuju da se svojom slavom i utjecajem koristio kako bi što više žena namamio u krevet - rekla je Džeki.

 

Prijeteća pisma, pozivi, bomba...

Svakog trećeg ponedjeljka u januaru Sjedinjene Američke Države proslavljaju Dan Martina Lutera Kinga, čiji je govor "I have a dream" (“Ja imam san”) postao sinonim borbe pokreta za ljudska prava.

On je 28. avgusta 1963. godine održao govor pred više od 200.000 učesnika protestnog "Marša slobode" u Vašingtonu. Njegov govor ujedinio je crnce i započeo pokret za građanska prava američkih crnaca. Od tada pa nadalje, rasisti su ga obasipali uvredljivim i prijetećim pismima i telefonskim pozivima. U kuću mu je bačena bomba, a njegova porodica je preživjela samo zahvaljujući pukoj sreći.

pismo-king

Necenzurirano pismo

 

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.