Izabela Peron

HISTORIJA Optužena za brojne zločine

Izabela Peron: Prva žena koja je nosila titulu predsjednika

Loše se završilo

Autor: Telegraf.rs
10.09.2018 09:30
A
A
A

Mnoge države u svijetu ne mogu da se pohvale da su ikada u svojoj historiji imale ženu predsjednika. Iako statistika kaže da su žene oduvijek bili bolji vladari, ipak još vlada neslavni trend gdje dame zaostaju za jačim spolom kada je riječ o prilikama da dođu na vodeće državne pozicije.

Ipak u Argentini prva žena koja je nosila titulu predsjednika bila je Izabela Peron (Isabel Perón). Marija Estela Martinez de Peron, bolje poznata kao Izabela Martinez de Peron (Isabel Martínez de Perón), treća je supruga argentinskog predsjednika Huana Perona.

Nakon njegove smrti služila je kao predsjednik Argentine od 1. jula 1974. do 24. marta 1976. godine.  

Situacija u zemlji je bila vrlo teška, jer je Izabela uglavnom naslijedila probleme. Međutim, ona se nije nešto posebno potrudila da promijeni politiku koju je uspostavio njen muž, pa je narod nastavio biti proganjan i živjeti loše.

Njeno predsjednikovanje se loše završilo, a ona je na kraju optužena za brojne zločine, za koje nikada nije odgovarala.


Mladost i brak s Peronom  

Rođena je u argentinskom gradu La Riohi 1931. godine. Školu je napustila poslije petog razreda, a onda je 50-tih godina postala plesačica u noćnom klubu, uzevši ime Izabela kao umjetničko.

Huan Peron ju je upoznao 50-ih u izgnanstvu u Panami, gdje je radila kao plesačica u noćnom klubu.

Huan je bio 35 godina stariji od nje. Njega je privukla njena ljepota, a vjerovao je da bi ona mogla biti pravo društvo za njega, i to društvo koje mu je nedostajalo još od smrti njegove druge supruge Eve Peron.

Peron je poveo Izabelu za sobom u Španiju 1960. godine. Crkva prvo nije odobravala njihovu vezu, jer nisu bili u braku, pa se zbog toga Peron oženio treći put 1961. godine.


Politička karijera

Peron je nastavio aktivnu političku ulogu u Argentini iako je bio u egzilu. Nakon državnog udara 1955. godine kada je srušen s vlasti, bilo mu je zabranjeno da se vrati u zemlju, pa je na neka putovanja umjesto njega išla njegova supruga.

Kada se Peron 1973. vratio u Argentinu i kandidirao za predsjednika, odabrao je Izabelu Peron kao potpredsjedničkog kandidata. Peron se nadao da će je narod prihvatiti isto kao što je bio prihvatio Evu Peron, ali to s Izabelom nije bio slučaj.

Peron je na izborima pobijedio s 62 posto glasova. Oktobra 1973. godine je započeo svoj treći mandat.

Huan Peron je umro 1974. godine, a da nije bio na vlasti ni godinu. Nakon smrti muža Izabela je naslijedila njegov položaj, ali se ispostavilo da nema nikakvog autoriteta.

Izabela je postala prva žena na svijetu koja je nosila titulu "predsjednika" iako nije bila prva žena koja je vodila zemlju, a u narodu je bila poznata kao La Presidente.

Nije bila popularna kao Evita, ali je njena uloga tužne udovice u početku privukla podršku naroda.

Argentina je sve više tonula u nerede i ekonomsku krizu, a peronistički pokret se podijelio na lijevu i desnu frakciju, čiji su obračuni prerasli u prljavi rat.

Dešavala su se brojna ubistva i otmice. Za samo prvih 15 mjeseci njene vladavine, ubijeno je oko 700 ljudi. Inflacija je neprestano rasla. Na jugu zemlje je iznosila 35 posto, a u ostalim dijelovima je rasla na mjesečnom nivou između 10 i 15 posto.


Pad sa vlasti

Godine 1976. ju je zbacila vojska i pet godina držala u kućnom pritvoru. Nakon toga je otišla u izgnanstvo u Španiju 1981. godine.

Iako je svrgnuta s vlasti, ostala je na čelu partije svog muža sve do ostavke 1985. godine. Mnogi su željeli da se ona kandidira na izborima 1983. godine, ali je ona to odbila.

U to vrijeme je živjela u Madrigu, održavala je bliske veza s porodicom Fransiska Franka (Francisco Franco) i često je putovala na špansko primorje u grad Maribela.

Godine 2006. u Argentini započeta je istraga zbog njene umiješanosti u likvidacije 500 i nestanke 600 ljevičarskih političara i aktivista u periodu 1973.-1976. godine.

Sud u Argentini je naredio njeno hapšenje 2007. godine zbog nestanka aktivistkinje 1976. godine. Ona je tada potpisala dekret koji je naredio oružanim snagama da poduzimaju akcije protiv oni koji misle drugačije.


Dana 12. januara 2007. uhapšena je u Madridu na temelju argentinskog naloga za hapšenje. Španski sud je naposljetku odbio njeno izručenje Argentini. Taj sud je čak dva puta istakao da optužbe protiv nje ne predstavljaju zločine protiv čovječnosti, dodajući da su optužbe zastarjele poslije 20 godina.

Vrhovni sud Argentine je 2017. godine odbacio peticiju za ispitivanje Isabele Peron kao svjedoka ili optužene.