SLIČICA 313

Greškom smo vidjeli trenutak kada je ubijen Džon Kenedi, dio filma bio zabranjen

Zapruder je napravio tri kopije svog filma i predao ih vladinim istražiteljima

Kenedi nekoliko trenutaka prije ubistva. Wikipedia

A. J.

22.11.2020

Veoma puno ljudi čulo je za Zapruderov film, jedini snimak atentata na američkog predsjednika Džona Kenedija (John Kennedy). Točno 486 sličica filma nastalo je sunčanog dana 22. novembra 1963. godine u Dalasu. Iza kamere je stajao krojač Abraham Zapruder i tih 26 sekundi filma zabilježili su jedan od najpoznatijih zločina u svjetskoj historiji, prenosi 24.sata.


Međutim, malo je poznato da je Zapruder lično tražio da se ne objavi jedna sličica iz čitavog filma. Sličica broj 313 davala mu je noćne more zato što se na jasno vidi trenutak kada metak izbacuje Kenedijevu moždanu tvar. Trebalo je proći više od desetljeća nakon ubistva u Dalasu da američka i svjetska javnost napokon vidi tu ključnu sličicu.

Na televiziji ga vidjeli milioni

Kako piše Smithsonian, Zapruder je prodao magazinu "Life" autorska prava na film za 150.000 dolara, ali je jasno rekao da on ne želi objaviti ključnu sličicu. Ne želi pustiti to zlo u američku kolektivnu svijest, a i "Life" je kasnije dijelio njegovo mišljenje.


Međutim, Zapruder je napravio tri kopije svog filma i predao ih vladinim istražiteljima. Tako su te njegove kopije počele cirkulirati i bilo je samo pitanje trenutka kada će trenutak ubistva Kenedija biti javno prikazan.

Cijeli film, zajedno sa sličicom 313 konačno je pušten na nacionalnoj televiziji. Prikazao ga je Džeralno Rivera (Geraldo), slavni televizijski voditelj. On je 1975. godine u svojoj emisiji "Good Night America" prvi put prikazao čitav film i milioni Amerikanaca vidjeli su nešto o čemu su tek čitali i tako su se rodile prve teorije zavjere.

Odiseja Zapruderovog filma sa spornom sličicom se nastavila sve do devedesetih i to u hit filmu Olivera Stouna (Stone), "JFK", kada se sličica 313 prikazuje poroti. Taj film je samo još dodatno zakuhao brojne teorije zavjera, a ponovljeni šok od te scene imao je učinak u javnosti. Naime, reakcije građana su bile toliko snažne da je Kongres morao donijeti odluku kojom su milioni dokumenata o ubistvu JFK-a pušteni van, odnosno s njih je skinuta oznaka tajnosti.

Detalj nakon pucnja i ubistva. Profimedia

Godinu nakon što je prvi put prikazan trenutak kada metak prolazi kroz Kenedijevu glavu, 1976. godine, posebna komisija krenula je s novom istragom zbog Kenedijevog ubistva i odlučili su biti temeljitiji. Po završetku istrage, tri godine kasnije, zaključili su da su CIA i FBI zadržali neke ključne dokumente i nisu ih isporučili ranijim istragama.


Daleko najkontroverzniji zaključak došao je temeljem snimka s policijskog radija koji je navodno zabilježio i četvrti pucanj s brežuljka ispred Kenedijeve kolone. To bi značilo da je bio i drugi ubica te da je Li Harfvi Osvald (Lee Harvey Oswald) bio samo dio veće zavjere.

Teorije zavjere

Godinama kasnije, nakon nekoliko stručnih pregleda, američka akademija nauka došla je do zaključka da snimak nije adekvatan dokaz. Tako je istraga došla na početak.

Teorije zavjera su se pojavljivale kao gljive poslije kiše, a jako puno se pričalo o tajanstvenom čovjeku s kišobranom. Svi su se pitali što je radio jedan ozbiljno odjeven čovjek, na osami, samo s kišobranom.

Lui Stiven Vit (Louie Steven Witt), kako se zvao taj čovjek, sam je došao istražiteljima da bi ispričao svoju stranu priče.

Rekao je da je došao s kišobranom zato što se protivio političkom djelovanju Kenedijevog oca, Džozefa Kenedija (Joseph Kennedy), bivšeg ambasadora u Ujedinjenom Kraljevstvu i tridesetih godina prošlog vijeka je podržavao popustljivu politiku prema Adolfu Hitleru.

Ikona takve politike, premijer Nevil Čembrlejn (Neville Chamberlain), vratio se iz Berlina s jednim takvim kišobranom nakon što je dopustio aneksiju dijela Čehoslovačke. Proglasio je Čembrlejn (Chamberlain) da je osigurao dugotrajni mir, ali već iduće godine su Nijemci i Britanci u bili u ratu.

Time je razriješena i jedna od posljednjih alternativnih teorija o Kenedijevu ubojstvu.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.