NA DANAŠNJI DAN

Lideri SSSR-a i SAD Nikita Hruščov i Džon Kenedi uspostavili "crveni telefon", direktnu telefonsku liniju

Godine 2007. dvanaest hrvatskih vatrogasaca nastradalo je u požaru na otoku Veliki Kornati

Piše: A. J.

30.8.2021

Hruščov i Kenedi na sastanku 1961.. Wikipedia

Danas je ponedjeljak, 30. avgust, 242. dan 2021. Do kraja godine ima 123 dana.

U historiji brojni su događaji obilježili današnji dan, a rođene su neke od povijesnih ličnosti čiji su rad i djelovanje promijenili tokove čovječanstva.

Dogodilo se na današnji dan

30. p. n. e. - Egipatska kraljica Kleopatra Sedma ubila se pošto su snage Gaja Julija Cezara Oktavijana Avgusta potukle trupe njenog muža, rimskog vojskovođe Marka Antonija. Na prijesto je došla u 17. godini, 51. prije nove ere, i vladala je sa maloljetnim bratom Ptolomejem Trinaestim, za koga je bila udata. Brat-muž potom ju je oborio sa prijestola, a vlast joj je vratio osvajač Egipta rimski vojskovođa Gaj Julije Cezar. Tada je vladala sa drugim maloljetnim bratom - Ptolomejem Četrnaestim, čija je, takođe bila žena, ali i Cezarova ljubavnica, kome je rodila sina Cezariona. Kad je u Egipat došao Marko Antonije, pridobila je i njega i uspjela da obezbijedi upravu za svoje sinove.

1757. - Ruska armija u Sedmogodišnjem ratu, pod komandom maršala Stepana Fjodoroviča Apraksina, porazila pruske trupe u bici kod Gros Jegersdorfa.

1914. - Njemačka Osma armija pod komandom generala Paula fon Hindenburga je u Prvom svjetskom ratu u bici kod Tanenberga u sjevernoj Poljskoj, poslije petodnevnih borbi, potukla Drugu rusku armiju generala Aleksandra Vasiljeviča Samsonova, koja je izgubila najmanje 30.000 ljudi. Time je zaustavljeno napredovanje Rusa ka Pruskoj, a Samsonov je istog dana izvršio samoubistvo, ali je angažovanje velikih njemačkih snaga na istoku znatno oslabilo pritisak na zapadnom frontu i doprinijelo pobjedi francuske armije na Marni.

1916. - Turska u Prvom svjetskom ratu objavila rat Rumuniji.

1918. - Vođu Oktobarske revolucije Vladimira Iljiča Uljanova ranila u Moskvi pripadnica stranke Esera Fanja Kaplan, poslije čega je boljševičko vodstvo zavelo "crveni teror nad kontrarevolucionarnom buržoazijom i njenim agentima".

1940. - U Beču završeni razgovori predstavnika Njemačke, Italije, Rumunije i Mađarske, na kojima su Njemačka i Italija prisilile Rumuniju da ustupi Bugarskoj južnu Dobrudžu, a Mađarskoj dio Transilvanije.

1941. - Počela njemačka opsada Lenjingrada u Drugom svjetskom ratu.

1944. - Sovjetska armija u Rumuniji u Drugom svjetskom ratu zauzela naftna polja u Ploeštiju, preotevši od Nijemaca važan izvor snabdijevanja armije gorivom.

1945. - Japanske okupacione snage u Hongkongu se u Drugom svjetskom ratu predale Britancima.

1963. - Direktnu telefonsku liniju, prozvanu "crveni telefon", između vlada SSSR i SAD uspostavili lideri te dvije zemlje Nikita Sergejevič Hruščov i Džon Ficdžerald Kenedi (John Fitzgerald Kennedy) poslije kubanske krize, koja je zaprijetila općim nuklearnim sukobom.

1973. - Kenija zabranila lov na slonove i trgovinu slonovačom.

1974. Kod Zagreba se dogodila teška željeznička nesreća u kojoj je izgubilo život oko 150 ljudi. To je bila najveća željeznička nesreća u historiji jugoslovenskog saobraćaja.

1981. - U Teheranu, od eksplozije podmetnute bombe, poginuli predsjednik Irana Mohamad Ali Radžai i premijer Mohamad Džavad Bahonar.

1983. - Potpukovnik Gijon Blaford postao prvi Amerikanac afričkog porijekla koji je poletio u kosmos, u sastavu petočlane posade spejs šatla "Čelendžer".

1991. - Sovjetska republika Azerbejdžan objavila nezavisnost od Moskve i počela formiranje sopstvene armije.

1992. Nakon 120 dana u okruženju, branioci Goražda oslobodili su lijevu obalu Drine, čime je oslobođeno više od 80 posto teritorije ove općine.

1995. - Avioni NATO-a počeli granatiranje vojnih ciljeva Vojske RS oko Sarajeva kao odgovor na drugi masakr na sarajevskoj tržnici Markale 28. avgusta 1995. jer je bilo utvrđeno da je mina koja je ubila 43 Sarajlija došla sa položaja Vojske RS oko grada. Tokom avionapada kod Pala oboren francuski avion Mirage 2000, dva pilota su se katapultirala, a njih su zarobili srpski vojnici. NATO-napadi trajali su do 14. septembra 1995.

2003. - Potonula ruska atomska podmornica KA-159, sa 10 članova posade, u Sjevernom moru. Od deset članova posade jedan je spasen.

2007. Dvanaest hrvatskih vatrogasaca nastradalo je u požaru na otoku Veliki Kornati. Ovaj događaj je jedna od najvećih mirnodopskih nesreća koja je pogodila Hrvatsku.

2014. - Kalifornija prva američka savezna država koja je na svojoj teritoriji zabranila korištenje plastičnih kesa za jednokratnu upotrebu.

Rođen jedan od utemeljivača moderne atomske teorije

1489. - Rođen italijanski slikar Antonio Alegri da Koređo, koji je obrađivao religiozne i mitološke teme. Njegovo slikarstvo je raznježeno, senzualno i dekorativno, s osjećanjem za odnose svijetlo-tamno, što je uočljivo u najznačajnijim djelima: freskama u crkvi Svetog Jovana u Parmi, slikama "Mistično vjenčanje Svete Katarine", "Jupiter i Antiopa", "Leda", "Bogorodica sa Svetim Đorđem".

1748. - Rođen francuski slikar Žak Luj David (Jacques Louis David), osnivač i glavni predstavnik klasicizma, član Konventa i dvorski slikar Napoleona Prvog Bonaparte. Radio je historijske kompozicije i portrete.

1797. - Rođena engleska spisateljica Meri Volstounkraft Šeli, supruga pjesnika Persija Biša Šelija, najviše poznata po romanu "Frankeštajn ili moderni Prometej", pisanim u duhu "gotskih" priča strave i užasa. Ostala djela: romani "Posljednji čovjek", "Lodor".

1871. - Rođen novozelanđanski fizičar engleskog porijekla Ernest Raterford, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1908, jedan od utemeljivača moderne atomske teorije. Od 1898. do 1907. bio je univerzitetski profesor u Montrealu, potom u Mančesteru do 1919. i do smrti u Kembridžu, gdje je bio i direktor laboratorije "Kevendiš". Najviše se bavio prirodom radioaktivnosti i fundamentalnim istraživanjima u toj oblasti, otkrivši tri tipa radijacije, koje je označio kao alfa, beta i gama zrake. Bombardujući foliju zlata alfa zracima, 1906. je otkrio postojanje snažno naelektrisanog atomskog jezgra koje je nazvao nukleus, a zajedno sa njemačkim fizičarem Hansom Gajgerom otkrio je da alfa zraci sadrže pozitivno naelektrisane atome helijuma.

Raterford: Dobitnik Nobelove nagrade za hemiju. Wikipedia

Umro Josip Bukal

1483. - Umro francuski car Luj Jedanaesti, koji je tokom vladavine od 1461. okončao ujedinjenje Francuske.

1929. - Umro pisac iz Dubrovnika Ivo Vojnović, dramski autor sa veoma živim osjećajem za scenu, njenu vizuelnost i ekspresiju. Djela: drame "Dubrovačka trilogija", "Ekvinocij", "Smrt majke Jugovića", "Gospođa sa suncokretom", "Lazarovo vaskrsenje", "Imeratrix", "Maškerate ispod kuplja".

1935. - Umro francuski pisac Anri Barbis (Henri Barbusse), propovjednik općeg bratstva i radničke solidarnosti. Učestvovao je u Prvom svjetskom ratu kao dobrovoljac, ali se ubrzo razočarao, izrazivši ogorčenost u romanu "Oganj" u kojem je opisao stravičnu sliku rata i digao glas u odbranu mira.

1940. - Umro engleski fizičar Džozef Džon Tomson, predsjednik Kraljevskog društva u Londonu, profesor Univerziteta u Kembridžu, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1906. Otkrio je 1897. elektron, takođe i atomističku strukturu elektriciteta i dao naučni osnov provođenja elektriciteta kroz gasove.


Bukal: U 290 službenih utakmica za Željezničar postigao je 128 pogodaka. Arhiv

2006. - Umro egipatski pisac i dobitnik Nobelove nagrade za knjiženost 1988. Nagib Mahfuz.


2016. U Sarajevu umro Josip Jozo Bukal, poznati nogometaš Željezničara za čiji tim je debitirao u sezoni 1963/64, a za plave je igrao do 1973. godine. U 290 službenih utakmica za Željezničar postigao je 128 pogodaka, što ga čini drugim najboljim strijelcem u klupskoj povijesti. Za reprezentaciju Jugoslavije je odigrao 24 utakmice i postigao 10 pogodaka.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.