NA DANAŠNJI DAN

U automobilskoj nesreći u Parizu poginula princeza Dajana

Godine 1939. propali pokušaji francuskog i britanskog premijera - Eduara Daladjea i Artura Nevila Čemberlena - da pregovaraju sa njemačkim vođom Adolfom Hitlerom

Princeza Dajana: Tragična smrt. Agencije

A. J.

31.8.2021

Danas je utorak, 31. avgust, 242. dan 2021. Do kraja godine ima 123 dana.U historiji brojni su događaji obilježili današnji dan, a rođene su neke od povijesnih ličnosti čiji su rad i djelovanje promijenili tokove čovječanstva.

Dogodilo se na današnji dan

12. Rođen rimski car Gaj Julije Cezar Germanik Kaligula. Tokom vladavine od 37. do 41. ispoljio je krajnju svirepost, neuračunljivost, samovolju i nečuveno rasipništvo. Kad je uveo nepodnošljivo visoke poreze i ostale namete, okrenuo je protiv sebe Senat i vojsku, čak i komandante sopstvene pretorijanske garde i 41. godine je ubijen. Senat je potom za cara proglasio njegovog strica Klaudija Prvog Tiberija Druza.

1290.  Kralj Edvard Prvi izbacio Jevreje iz Engleske.

1808. U Beogradu otvorena Velika škola, prva visokoškolska ustanova u Srbiji.

1876.  Zbačen turski sultan Murat Peti, koga je na prijestolu naslijedio brat Abdul Hamid Drugi.

1939. Propali pokušaji francuskog i britanskog premijera - Eduara Daladjea i Artura Nevila Čemberlena - da pregovaraju sa njemačkim vođom Adolfom Hitlerom. Nacističke trupe su dan kasnije napale Poljsku i počeo je Drugi svjetski rat.

1942. Njemački general Ervin Romel obnovio ofanzivu protiv Britanaca kod Alam Halfe u Egiptu u Drugom svjetskom ratu s namjerom da izbije na Suecki kanal, ali je pokušaj propao.

1944. Sovjetska armija u Drugom svjetskom ratu izbacila njemačke trupe iz glavnog grada Rumunije Bukurešta.

1957. Malaja stekla nezavisnost.

1962. Trinidad i Tobago postali nezavisna država.

1969. U avionskoj nesreći poginuo američki bokser Roki Marčano (Rocky Marciano), bivši svjetski šampion u teškoj kategoriji. Titulu je osvojio 1952. pobjedom nad američkim bokserom Džo Volkotom (Joe Walcott), a sa ringa se povukao nepobijeđen 1956.

1983. Sahrani vođe filipinske opozicije Beninja Akina u Manili prisustvovalo više od milion ljudi. Opozicioni lider je ubijen deset dana ranije na aerodromu u Manili prilikom povratka iz trogodišnjeg izbjeglištva u SAD, čime je filipinski diktator Ferdinand Markos uklonio najozbiljnijeg protivkandidata na izborima 1984.

1994. Trupe bivšeg SSSR formalno okončale poluvjekovno vojno prisustvo u bivšoj Istočnoj Njemačkoj i na Baltiku, ceremonijom kojoj su prisustvovali predsjednik Rusije Boris Nikolajevič Jeljcin i kancelar Njemačke Helmut Kol.

1996. U najvećoj vojnoj akciji trupa iračkog predsjednika Sadama Huseina od okončanja Zalivskog rata /1991/ vojska Iraka je pomogla Kurdistanskoj demokratskoj partiji Masuda Barzanija da preotme strateški važan grad Arbil na sjeveru Iraka od rivalske Patriotske unije Kurdistana.

1997. Poginula britanska princeza Dajana Spenser, bivša supruga britanskog prestolonasljednika princa Čarlsa. U automobilskoj nesreći u Parizu sa njom je poginuo I njen pratilac Dodi al-Fajed (Fayed) i njihov vozač Henri Pol (Paul).

Iako je nema više od dve decenije, i dalje je jedna od najvažnijih kraljevskih figura u modernoj historiji u vezi se koje se vrti mnoštvo spekulacija - od toga da je njena smrt bila tragična nesreća, do toga da je sve bilo isplanirano i namješteno.

Prema zvaničnim informacija, Dajanin auto u kome su bili ona, njen tadašnji partner el-Fajed i vozač, zakucao se u jedan od stubova tunela u kome su prolazili tokom svog odmora u Parizu 31. avgusta oko ponoći.

2001. Najmanje 26 ljudi je povrijeđeno, 23 ozbiljno, od eksplozije četvorospratne zgrade u centru Tokija.

2005. Poginulo 1.199 Iračana, a više od 460 je povrijeđeno tokom povorke s milion šiitskih vjernika na mostu preko rijeke Tigar, u Bagdadu, u panici zbog glasina da će bombaš-samoubica aktivirati eksploziv.

Rođen Ričard Gir


1811. Rođen francuski pisac Teofil Gotje (Théophile Gautier), majstor riječi i oblika, preteča parnasovaca, koji je kultivisao "umjetnost radi umjetnosti". Djela: pjesme - "Emalji i kameje", proza - "Gospođica de Mopen", "Roman jedne mumije", "Kapetan Frakas", kritike - "Istorija dramske umjetnosti u proteklih 25 godina", "Istorija romantizma".

1908. Rođen američki pisac armenskog porijekla Vilijam Sarojan (William Saroyan), koji je naglašeno originalnom tehnikom pripovijedanja najviše pisao o životu američkih "malih ljudi", često armenskih i drugih doseljenika. Djela: zbirke priča "Zovem se Aram", "Pet zrelih krušaka", "Smjeli mladić na letećem trapezu", "Mama, ja te volim", "Tata, ti si lud", "Jedan dan u popodnevu svijeta", romani "Ljudska komedija", "Doživljaji Veslija Džeksona", "Predmet smijeha", drame "Vrijeme vašeg života", "Moje srce je u gori".

1949. U Filadelfiji u Pensilvaniji rođen Ričard Gir (Richard Gere), američki filmski glumac. Glumačku karijeru započeo je 1969. i to s raznim ulogama u Brodvejskim produkcijama, a na filmu je debitirao 1975. godine. No tek 1980. godine se proslavio u Američkom žigolu. Njegov izgled i talent za karakterne uloge glavni su mu adut, pa tako dobiva redovno glavne uloge u filmovima.

Gir: Glumačku karijeri započeo 1969.. Agencije

Umro Šarl Bodler

1422 - Umro engleski kralj Henri Peti, koji je tokom vladavine od 1413. do smrti nastavio Stogodišnji rat sa Francuskom. Pobijedio je Francuze 1415. kod Azenkura i osvojio Pariz. U Francuskoj je i umro od dizenterije, a na prijestolu naslijedio ga je devetomjesečni sin Henri Šesti.


1688 - Umro engleski pisac i baptistički propovjednik Džon Banjan (John Bunyan), koji je 12 godina proveo u zatvoru zbog toga što je držao propovijedi bez dozvole vjerskih vlasti. U tamnici je napisao duhovnu autobiografiju i započeo "Poklonikovo putovanje", svojevremeno najčitaniju knjigu u Engleskoj.


1867 - Umro francuski pisac Šarl Bodler (Charles Baudelaire), jedan od najvećih pjesnika 19. vijeka. Njegova poezija - prožeta tananom osjećajnošću, koja je otvorila nove puteve lirike - izrazila je bijedu, očajanje i korupciju civilizacije i progovorila o čovjeku neprekidno raspinjanom između dobra i zla. Uz zbirku pjesama "Cvijeće zla", koju mnogi smatraju najvećim lirskim događajem 19. vijeka, objavio je prozno djelo "Vještački raj".

1962 - Umro francuski slikar Žorž Brak (Georges Braque), koji je sa Pablom Pikasom 1905. osnovao kubistički pokret. Poslije Prvog svjetskog rata je prolazio kroz mnoge faze, slikajući s upadljivom originalnošću. Tražeći rješenja između objektivnog i neobjektivnog, slikao je prirodu, aktove i mrtvu prirodu.

1973 - Umro američki filmski režiser irskog porijekla Džon Ford (John), autor više od 200 filmova, uključujući vesterne pune lirike, sjete i humora. Filmovi: "Potkazivač", "Poštanska kočija", "Mladi Linkoln", "Plodovi gnjeva", "Dugo putovanje", "Kako je bila zelena moja dolina", "Moja draga Klementina", "Bjegunac", "Cijena slave", "Miran čovjek", "Čovjek koji je ubio Liberti Valansa", "Crni narednik", "Jesen Čejena".

1986 - Preminuo engleski vajar Henri Mur (Henry Moore), jedan od najvećih skulptora 20. vijeka.

1986 - Preminuo finski državnik Urho Kekonen (Kekkonen), predsjednik Finske od 1956. do 1982, najistaknutiji finski političar poslije Drugog svjetskog rata.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.