NA DANAŠNJI DAN

Prikazana prva epizoda "Mućki", najgledanije serije svih vremena

Trupe nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu potpuno okružile Lenjingrad, odsjekavši ga od ostatka SSSR, čime je otpočela opsada koja je okončana tek u januaru 1944. pobjedom Crvene armije

Ad. A.

"Mućke": Najgledanija serija svih vremena

Foto: Agencije


Danas je srijeda, 8. septembar, 251. dan 2021. godine. Do kraja godine ima 114 dana.

U historiji brojni su događaji obilježili današnji dan, a rođene su neke od povijesnih ličnosti čiji su rad i djelovanje promijenili tokove čovječanstva.

Dogodilo se na današnji dan

1760. U Sedmogodišnjem ratu, koji se iz Evrope proširio i na Sjevernu Ameriku, Britanci pod komandom Jefferyja Amhersta porazili su Francuze i zauzeli Montreal.

1831. Ruske trupe pod komandom generala Paskeviča u bici za Varšavu pobijedile Poljake koje je predvodio general Henrik Dembinjski. U trodnevnoj bici poginulo je više od 9.000 Poljaka. To je bio i kraj Poljskog ustanka.

1856. Mirovnim ugovorom u Parizu završen je Krimski rat Rusije protiv Turske (1853 - 1856) i njenih saveznika - Velike Britanije i Francuske (od 1854) i Kraljevine Sardinije (od 1855) za prevlast na Balkanu, Dardanelima i Bliskom istoku. Rusija je izgubila južnu Besarabiju i protektorat nad dunavskim kneževinama te pravo držanja ratne flote u Crnom moru.

1900. Uragan u teksaškom gradu Galveston razrušio više od 2.500 kuća, a poginulo je najmanje 8.000 ljudi.

1941. - Trupe nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu potpuno okružile Lenjingrad, odsjekavši ga od ostatka SSSR, čime je otpočela opsada koja je okončana tek u januaru 1944. pobjedom Crvene armije. Tokom opsade umrlo je, mahom od gladi, oko 620.000 stanovnika grada.

  • Potpisivanje kapitulacije Italije

    Potpisivanje kapitulacije Italije

    Foto: Agencije


1943. Objavljena bezuslovna kapitulacija Italije u Drugom svjetskom ratu.

1944. Prva njemačka raketa V2, ispaljena iz Haaga, u Drugom svjetskom ratu pala je na London. Nijemci su do kraja rata na Veliku Britaniju ispalili više od 1.000 tih raketnih bombi, od kojih je 660 palo na London.

1949. Umro njemački kompozitor i dirigent Richard Strauss, direktor Bečke opere.

1981. Prikazana prva epizoda britanske serije "Mućke", reditelja Džona Salivena, koju je BBC proglasio najboljom serijom svih vremena.

1991. Makedonci se na referendumu izjasnili za suverenu Republiku Makedoniju.

1997. U blizini zapadne obale Haitija poginulo je 150 ljudi kad je potonuo pretrpani feribot La Fierte Gonavienne koji je plovio ka ostrvu Gonava.

1999. Od eksplozije podmetnute bombe u stambenoj zgradi u Moskvi poginule su 94 osobe. U seriji eksplozija narednih dana u više gradova u Rusiji poginulo je oko 300 ljudi.

Rođeni na današnji dan

1157. Rođen engleski kralj Ričard Prvi Plantagenet - Lavlje srce, heroj srednjovjekovnih legendi, jedan od vođa u Trećem krstaškom ratu. Vladao od 1189. do smrti 1199.

1474. Rođen italijanski pisac Lodoviko Ariosto, čiji je viteški ep "Bijesni Orlando", s motivom ljubavnog ludila junaka Orlanda iz doba Karla Velikog, najblistaviji poetski izraz duha, moralnih i umjetničkih tendencija italijanske renesanse. Ostala djela: komedije "Negromant", "Kasarija", lirske pjesme, satire.

1830. Rođen francuski pisac i filolog Frederik Mistral, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1904. godine. Najviše je pisao lirske pjesme, epove i drame. Posebno je zaslužan što je očuvan od zaborava provansalski jezik i obnovljeno pjesništvo na provansalskom, a poslije dvije decenije rada sastavio je francusko-provansalski rječnik. Djela: epopeje "Mirejo", "Kalendo".

  • Kardinal Vinko Puljić

    Kardinal Vinko Puljić

    Foto: Arhiva


1841. Rođen češki kompozitor Antonjin Dvoržak, jedan od tvoraca češke nacionalne škole.

1925. Rođen britanski filmski komičar i glumac Peter Sellers. Najpoznatiji je po ulogama u serijalu “Pink Panther”, “Dr. Strangelove”, “Inspektor Clouseau”, “Dobro došli, gospodine Chance”, “Zatvorenik Zende”, “Lolita”.

1945. Rođen Vinko Puljić, kardinal i nadbiskup metropolit Vrhbosanske nadbiskupije.

Umrli na današnji dan

1645. Umro španski pisac Fransisko Gomes de Kevedo i Viljegas, satiričar koji je zbog zajedljivog jezika i otrovnog pera čas bio povlašćen na dvoru, čas proganjan i zatvaran. Djela: "Život lupeža", "San lobanja", "Plutonov svinjac", "Dom poludjelih od ljubavi", "Knjiga o svim stvarima i još o mnogim drugim", zbirke poezije "Španski Parnas", "Tri posljednje kastiljanske muze".

1949. Umro njemački kompozitor i dirigent Rihard Štraus, direktor Bečke opere. Počeo je da stvara u maniru kasnog romantizma i dospio do ekspresionizma, ali je uvijek ispoljavao visoko majstorstvo orkestracije. Simfonijsku poemu ispunio je novim sadržajem i jedan je od najboljih operskih kompozitora 20. vijeka koji su stvarali na tragu muzičke drame Riharda Vagnera. Komponovao je i operete, balete, solo pjesme, kamernu muziku. Djela: simfonijske poeme "Don Žuan", "Til Ojlenšpigel", "Simfonija Alpa", "Sinfonija domestika", "Život junaka", opere "Saloma", "Elektra", "Kavalir s ružom", "Egipatska Helena", "Arabela", "Danajina ljubav".

2003. Umrla njemačka rediteljka i fotograf Leni Riefenstahl (101), čija je karijera dostigla vrhunac u vrijeme nacističke vladavine, zahvaljujući propagandnim nacističkim filmovima koje je režirala.

  • Samardžić: Glumačka legenda

    Samardžić: Glumačka legenda

    Foto: Arhiva


2006. U Splitu umro glumac Josip Genda.

2012. Umro Vilijam Bil Mogridž, britanski dizajner, izumitelj laptopa, direktor Nacionalnog muzeja dizajna u Njujorku.

2017. U Beogradu umro Ljubiša Samardžić, jugoslovenski i srpski glumac, reditelj i producent. Ostvario je više od stotinu filmskih uloga, od kojih se izdvajaju one u filmovima “Valter brani Sarajevo”, “Bitka na Neretvi”, “Sutjeska”...

NA VRH

Podijeli članak na