Svi mi u posljednjih par mjeseci sa strepnjom slušamo vijesti o eboli, opasnom virusu koji, čak i ako organizam zaražene osobe uspijeva da ga savlada, ostavlja užasne posljedice po zdravlje. Međutim, postoje daleko opasnije infekcije, kojima smo izloženi maltene svakog dana, a potencijalno bi mogle da budu opasnije od ebole.

Epidemija ebole u Zapadnoj Africi dosad je odnijela preko 1200 života, a prijeti da se proširi po čitavom svijetu. Ipak, ma koliko da planeta strahuje od mogućnosti širenja virusa, i smrtne opasnosti za čitavo čovječanstvo, što se razvijenijih zemlja tiče zapravo i nije toliko vjerovatno da će ova bolest prerasti u pandemiju. Štaviše, ima drugih, daleko opasnijih, prenosi telegraf.rs.

Zašto je to tako? Za početak ebola se ne prenosi vazduhom, već kontaktom s tjelesnim tečnostima oboljelog. Uz dovoljno opreza, zdravstvenu edukaciju, jačanje imuniteta i vođenju računa o higijeni, vjerovatnoća za zarazu ili smrt usljed bolesti se smanjuje.

No, postoje druge infektivne bolesti, prisutne svuda oko nas, koje bi ako se otrgnu kontroli, globalnom epidemijom mogle da naprave pravi dar-mar i pobiju pola čovječanstva. Donosimo vam pet najopasnijih.

GRIP

Svake godine se s jačim gripom tipa A ili B, u zavisnosti od sezone, izbori od tri do pet miliona ljudi, a bitku izgubi 250-300 hiljada ljudi. Premda je stopa mortaliteta niska, to je ipak ogroman broj preminulih. Pritom, riječ je o najobičnijem, sezonskom gripu.

Šta bi bilo da podtipovi influence H1N1, H5N1 ili H7N9, poznatiji kao ptičiji i svinjski grip – ili neki novostvoreni soj virusa – mutiraju do te mjere da počnu da se s lakoćom prenose među ljudima?

Sjetite se samo užasna “španske groznice” koja je od 1918 do 1920. godine harala planetom i bukvalo desetkovala stanovništvo na svim kontitentima, osim Antrarktika. Što je još gore, u današnje vrijeme bi pandemija zastrašujućeg gripa, zahvaljujući još većoj mobilnosti ljudi, mogla da pokosi od 20 do 60 odsto čovječanstva!

STOMAČNE BOLESTI

Vjerovali ili ne, dijareja predstavlja glavni uzročnik smrtnosti među djecom mlađom od pet godina. Tokom godinu dana, crijevnim infekcijama zarazi se skoro dvije milijarde ljudi, a od toga umre preko 800.000 mališana!

Uporan proliv iscrpljuje tijelo, ostavljajući ga bez dragocjenih tečnosti i soli, a ako se ne liječi, osoba umire od teškog oblika dehidratacije.

Glavni uzročnici dijareje su rotavirus kod djece i norovirus kod odraslih, ali postoje i drugi kako virusni, tako i bakterijski izazivači stomačnih problema, kao što su kolera, zaraza salmonelom, dizenterija, henipavirus i razni vidovi hemoragične groznice.

U pitanju su izrazito zarazne bolesti, koje se najprije prenose kontaktom s fecesom oboljelog, ali ako dospiju u izvore vode – bilo vode za biće, bilo one za navodnjavanje – mogu da naprave haos!

TUBERKULOZA

Ova bakterijska infekcija pogodi dvije milijarde ljudi godišnje, a od nje za 12 mjeseci premine u prosjeku 1,3 miliona osoba. Ako bacili tuberkuloze dospiju u organizam, to ne znači da će osoba odmah da se razboli. Bolest može da vreba pritajena ponekad i godinama. Prvi simptomi da je tuberkuloza počela da se razvija jeste uporan kašalj, oštar bol u grudima, a potom i iskašljavanje sukrvice. Ovo oboljenje dalje napada zglobove, jetru, bubrege, mozak i kičmenu moždinu (meningitis), a potom i srce.

Tuberkuloza se prenosi kapljičnim putem, što znači da je dovoljno da se u vašem prisustvu oboljeli zakašlje, kine, pa čak i samo da govori. Posebno su ugrožene osobe sa oslabljenim imunitetom, dijabetičari, neuhranjeni, pušači ili oni koji rade u prostorima u kojima cirkuliše mnoštvo ljudi.

Nažalost, iako je u pitanju bakterijska infekcija, bolest neće biti “ko rukom odnešena” nakon samo jedne desetodnevne ture antibioticima. Većina sojeva bacila su postali rezistentni na većinu lijekova, pa se terapija sprovodi koktelom pilula, u prosjeku godinu i po dana.

Ni, ni to nije garant da ćete ozdraviti. Smrtnost od posljedica tuberkuloze je užasavajućij 80 odsto. Ukoliko bacili postanu otporni na sve dostupne lijekove – jasno vam je da smo nadrljali!

RESPIRATORNA OBOLJENJA

Čuli ste za SARS i MERS? U pitanju su dva koronavirusa koji počinju kao bezazlena prehlada, a potom se javljaju simptomi koji mogu da ugroze život oboljelog.

Kako je dosad zabeleženo, smrtnost od SARS-a iznosi desetak odsto, a od MERS-a čak trideset. Bolesti se prenose lako, posebno u savremenom dobu, kada ljudi često putuju u inostranstvo.

Međutim, pored SARS-a i MERS-a, postoji još četiri tipa koronavirusa opasnih po čovjeka. Ukoliko bi jednog dana bilo koji od njih mutirao i postao rezistentan na sve dostupne terapije, čovječanstvo bi se zaista našlo u nebranom grožđu.

OTPORNOST NA ANTIBIOTIKE

Otkako su se pojavili, prvo penicilin, a potom i svi drugi antibiotici, činilo se da je u pitanju jedno od najvećih dostignuća u istoriji medicine. Međutim, njihova neodgovorna zloupotreba vremenom je pretvorila dobijeni blagoslov u prokletstvo.

Kada se pacijent ne pridržava propisane terapije (prestane za uzimanjem tableta čim se simptomi bolesti povuku), čini sebi medvjeđu uslugu, jer u tom slučaju ne budu ubijene sve loše bakterije, već jedan dio njih preživi, a zatim mutiraju sve dok ne iznađu načina da postanu rezistentne na lijek.

Nije nam bila namjera da vas ovim člankom isprepadamo i unesemo paniku, već samo da vam skrenemo pažnju na to da budete odgovorni prema svom zdravlju, održavate ličnu higijenu i slušate savjete svog ljekara.